…odgovori na nove izazove koji se javljaju zbog sve prisutnije digitalizacije u različitim društvenim područjima. U kontekstu suvremenog obrazovanja dijete uvodimo kao aktivnog sudionika u svijet informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) koja postaje integrirani dio u podupiranju razvoja pozitivnog odnosa prema učenju.

Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerenog prema kompetencijama djece obuhvaća i digitalnu kompetenciju kao jednu od temeljnih kompetencija cjeloživotnog obrazovanja pojedinca od najranije dobi.

Znanstvenici naglašavaju da služenje računalom ne treba shvatiti kao samostalnu aktivnost, već kao aktivnost integriranu u druge planirane i spontane aktivnosti učenja i igre. Dječje će se kompetencije aktivirati ili spriječiti ovisno o svijesti i motivaciji okružja, socijalnog i materijalnog. Primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije u učenju i igri postala je sastavni dio svakidašnjeg života djece iz Dječjeg vrtića V. M. Sachsa u posljednjih deset godina.

ISKUSTVA IZ ODGOJNO-OBRAZOVNE PRAKSE:

Jedan od ciljeva akcijskog istraživanja koje smo provodili u našoj ustanovi bio je smisliti kako uz tradicionalne medije uvesti sredstva IKT-a u odgojno-obrazovnu praksu, zatim utvrditi status ranog učenja engleskog jezika i matematike te utvrditi status informatičke pismenosti djece koja su bila uključena u program u odnosu prema djeci koja su učila bez potpore IKT-a. 

Provedene statističke analize dale su rezultate koji idu u prilog primjeni IKT-a jer su veći uspjeh postigla djeca koja su u učenju imala potporu digitalnih tehnologija.

U svakidašnjem radu s djecom koristili smo se interaktivnim obrazovnim softverima za usvajanje hrvatskog i osnova engleskog jezika te usvajanje osnovnih matematičkih vještina. S pomoću spomenutih obrazovnih softvera djeca su usvajala ciljni sadržaj koji je primjenjiv u svakidašnjem životu.

Upotrebljavajući ih u radu s djecom uočili smo da djeca razvijaju govor, vježbaju glasovnu analizu i sintezu, proširuju rječnik, uče o slovima, bojama i oblicima, prometu, emocijama, zdravoj prehrani, godišnjim dobima, odnosima među predmetima i prostornim odnosima, vježbaju percepciju i pamćenje, grafomotoriku, uče o biljkama, životinjama i predmetima koji ih okružuju, uče brojiti, pridruživati količine i jednostavne računske operacije te stječu mnoga znanja koja mogu primijeniti u svakidašnjem životu.

 U radu s djecom primijenili smo međunarodni projekt „Say hello to the world”. Naš prijateljski vrtić nalazi se u Litvi. S pomoću priprema i javljanjem djeca su upoznala svoju i tamošnju kulturu, običaje i način života.

Također su se upoznala s različitim jezicima svijeta. Svakim javljanjem povećavao im se fond riječi na engleskom jeziku s pomoću kojeg se djeca međusobno povezuju preko videomreže te uživo komuniciraju.

S pomoću lego-robotike usvajamo prve korake programiranja. Lego-robotika omogućuje konstruiranje i programiranje jednostavnih modela koji, priključeni jednostavnim USB priključkom na računalo, izvode zadane radnje.  

Digitalnim mikroskopom i fotoaparatom služimo se za stjecanje i obogaćivanje iskustva i znanja djece. Sve što dijete promatra može i fotografirati pritiskom na tipku na mikroskopu. Zahvaljujući jednostavnom postavljanju digitalnog mikroskopa na računalo, djeca promatraju sitne detalje i strukturepredmeta, biljaka, životinja i pojava u svijetu koji ih okružuje.

Iskustva vezana za suvremenu tehnologiju pokazuju da bi ona trebala biti sastavni dio holističkog razvoja djeteta pri čemu je bitno osigurati bogate sadržaje i uporabu različitih simboličkih jezika koji odgovaraju individualnim strategijama učenja pojedinog djeteta.

Tehnologijama i medijima trebamo se koristiti za potporu učenju, a ne kao izoliranom, nesvrhovitom aktivnošću

Primjenjujući IKT u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, bitno je obratiti pozornost na tri važna elementa: zdravlje i sigurnost, kvalitetu okružja za učenje i razvojnu primjerenost. Informacijsko-komunikacijske tehnologije ne bi trebale zamijeniti aktivnosti kao što su kreativna igra, istraživanje u stvarnom životu, fizička aktivnost, vanjska iskustva i socijalne aktivnosti.

Nove tehnologije trebaju nam poslužiti kao dodatni medij u radu s djecom kako bi se on osnažila, kako bi im se pomoglo da postanu sposobni i aktivni sudionici suvremenih tehnologija te kako bi im se pružila prilika da razviju digitalne kompetencije i informacijsku pismenost, novi oblik pismenosti koji se sve više smatra bitnim dijelom programa u bilo kojem uravnoteženom kurikulumu za 21. stoljeće.     

………………………

dr. sc. Gordana LEŠIN, ravnateljica | Dječji vrtić Milana Sachsa

vrtic.milanasachsa@zagreb.hr