Jučer-danas-sutra
MORATE OSTAVITI ŠKOLU U ŠKOLI
Zašto je ostajanje u školi poslije nastave pogreška
objavljeno: 22. studenoga 2017.

Oni vole da je njihov automobil posljednji parkiran na školskom parkiralištu – i ugled koji s tim dolazi.

Drugi pak ostaju zbog osjećaja dužnosti. Osjećaju grižnju savjesti ako se upute kući čim završi nastava. Zato se bore, izmišljaju i daju si posla do iscrpljenosti.

Ipak, neki ostaju i zbog toga što imaju mnogo toga obaviti. Preplavljeni su planiranjem i pripremanjem i čvrsto vjeruju da nemaju izbora.

No svi su oni pod lažnim dojmom. Jer ostajanje nakon nastave ne čini vas boljim učiteljem. Naprotiv, čini vas lošijim učiteljem.

Za razliku od mnogih profesija, da biste bili učinkovit učitelj, morate biti u svom najboljem izdanju svakog dana u tjednu.

Morate biti prisutni u trenutku.

Morate biti odmorni i svježi kada pozdravljate svoje učenike ujutro.

Morate biti bistra oka, brze pameti, strpljivi i odličnog zapažanja.

A jedini način da to postignete jest da se odmaknete od svega. Morate se udaljiti od svega u pristojno doba bez gledanja unatrag. Morate stvoriti mentalnu udaljenost između sebe i svog posla.

Morate ostaviti školu u školi.

Mnogi će učitelji reći da se mogu nositi s dugim satima, da je sve u redu, da rade prekovremeno godinama bez bilo kakvih negativnih posljedica.

No pitanje je bi li se njihove obitelji i prijatelji složili s tim. Mogu li doista iskreno reći da su jednako svježi, opušteni, energični, zanimljivi, zabavni koliko bi bili da su potpuno odmorni?

Istina je da, ako jednostavno odete ranije, mnogo ranije, to može ukloniti nagomilani stres iz vašeg života i učiniti vas mnogo boljim učiteljem.

A što je s pripremama? Je li to poruka učiteljima da je bolje biti nepripremljen?

Nekoliko je stvari posrijedi. Prvo, većina učitelja priprema se neučinkovito. Često bivaju ometeni. Sastaju se s kolegama više nego što je to potrebno. Oni razgovaraju i ne bacaju se uvijek odmah na posao.

Također, učitelji su često uhvaćeni u zamku zvanu Parkinsonov zakon. Parkinsonov zakon je tendencija proširenja zadatka u složenosti i važnosti u odnosu na vrijeme dano za njegovo izvršenje.

Drugim riječima, ako sebi zadate jedan sat, upotrijebit ćete cijeli sat, čak i kada je vjerojatno da biste mogli obaviti zadatak za upola manje vremena.

Zakon također kaže da, kada sebi date manje vremena, postanete bolje usredotočeni. Vaša se koncentracija povećava. Prepreke i nesigurnosti koje se inače pojavljuju, naće se nikad pojaviti.

I produkt je bolji.

Drugo, mnogi učitelji imaju poteškoća odrediti što točno trebaju planirati i kako tomu pristupiti. Zato sjede i razmišljaju. Započinju i zastajkuju. Ispunjavaju vrijeme zaposlenošću umjesto produktivnim radom.

Često završavaju s lekcijama koje su napuhane, besciljne i koje učenici ne razumiju.

Naučiti kako srezati višak i fokusirati se na ono što je važno je ključ učinkovitog podučavanja o kojem se gotovo nikad ne govori.

Dok planirate, najbolje je prvo odabrati jednu stavr po lekciji za koju želite da vaši učenici znaju ili mogu izvesti, a zatim odrediti najjednostavniji i najdirekniji put kojim ćete to postići.

Odredite rok, recimo pola ili dvije trećine vremena koliko obično ostajete nakon nastave i držite se toga. Ugasite svjetlo. Zatvorite vrata. Hodajte brzo do svog automobila bez gledanja unatrag.

Idite k svojoj obitelji. Vozite bicikl. Sastanite se s prijateljem u parku. Bit ćete sretniji, manje napeti, bolje pripremljeni nego što ste ikad bili.

………………

NAPOMENA

  • Smart Classroom Management jest portal namijenjen učiteljima koji vjeruje u pridržavanje plana u vođenju nastave i kreiranje zajedništva. Snaga i radost ključ su uspješne nastave.
  • Izvor: smartclassroommanagement.com
  • Photo by Gerrie van der Walt on Unsplash