„Ako ono što je rečeno, nije jezično ispravno, onda gubi svoje izvorno značenje; ako ono što kažemo, nije ono što smo mislili reći, onda će ono što bi trebalo učiniti ostati neučinjeno.”

O svevremenosti misli ovoga velikoga kineskog filozofa (i učitelja) svi ćemo se složiti.

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju sve je više inojezičnih učenika u našim školama, iako smo se i prije susretali s njima.

Učitelji se sve češće susreću s izazovom inojezičnog učenika u razrednom odjelu. Kada učitelj sazna kako će inojezični učenik pohađati nastavu ili samo pripremnu nastavu hrvatskog jezika u odjeljenju, osjeti strah, možda paniku, trnce ili barem uzbuđenje.

• Što sada?

U svojoj sam praksi imala sreću susresti se s osam inojezičnih učenika od kojih je samo jedna učenica znala nekoliko rečenica izreći na hrvatskom jeziku. Kad kažem sreću, to i mislim jer je rad s takvom djecom izazov koji donosi ushićenje na svakom koraku. Ponos i užitak koji sam osjećala nakon tek nekoliko sati provedenih s inojezičnim učenikom, a kada bi oni naučili i razumjeli izgovorene rečenice, upute… neopisiv je.

Pri prvom susretu s takvim učenikom osjećala sam strah, dijete nije znalo reći ništa osim: „Dobar dan.” Bio je izvorni govornik engleskog jezika i to je olakšalo situaciju, jer znam engleski jezik.

Svaki novi nastavni sadržaj predavala sam na hrvatskom, a zatim i na engleskom jeziku. Ubrzo su rezultati postali vidljivi.

Ostali moji inojezični izazovi bili su s različitih govornih područja: talijanski, francuski, romski te na kraju perzijski – farsi.

• Vrlo je važno da dijete bude uključeno u nastavu.

Ako je stiglo u školu s rješenjem o poDučavanju na pripremnoj nastavi hrvatskog jezika za učenike koji ne poznaju ili nedovoljno poznaju hrvatski jezik, uz provođenje pripremne nastave svakako je iznimno važno da bude prisutno i na svim ostalim nastavnim satima u jednome razrednom odjelu. Samim slušanjem i interakcijom s drugim učenicima (djecom vršnjacima), inojezično će se dijete osloboditi stalnog straha i nelagode koji mogu djelovati prilično neproduktivno. Učenik će, ako je prisutan na nastavi, slušati drugu djecu i pokušat će se sporazumjeti, lakše će učiti te će i rezultati biti vidljivi u kraćem razdoblju. Na nesvjesnoj će razini usvajati hrvatski jezik.

Različitim metodama učitelj može pomoći inojezičnom učeniku u usvajanju potrebnih znanja. Potrebno je malo više truda i napora, no učitelji su navikli na dodatne napore te se lako i brzo prilagode i u ostvarivanju bilo kakvog cilja.

U ovom slučaju cilj je naučiti i osposobiti dijete slušanju, razumijevanju i govorenju hrvatskog jezika.

Usvojiti jedan jezik znači usvojiti sve njegove razine: značenjsku (semantičku), rječničku (leksičku), izraznu (fonološku), i to u govorenju (fonetika) i pisanju (grafemika), obličnu (morfološku), rečeničnu (sintaktičku), uporabnu (pragmatičku) i društvenojezičnu (sociolingvističku), i to u osobnomu životu, javnomu, obrazovnomu i poslovnomu [ZEROJ, 2007].

Naravno da se sve te razine neće usvojiti brzo, neće ni u nekom duljem razdoblju, ali će se usvajati i tu je cilj već dijelom ostvaren.

Pomoći se može slikovnim karticama, izradbom razlikovnog rječnika, prikazom kulture područja s kojeg inojezični učenik govori, kulturoloških razlika, predstava i pjesmica koje mogu zajednički pripremati i izvoditi djeca kojima je hrvatski jezik materinski jezik i inojezični učenici.

Aktivnosti se mogu provoditi kroz sve nastavne sate, posebnim listićima ili kroz dodatnu, dopunsku nastavu te na satima razrednika (razrednog odjela). Potrebno je, a to je već poznato, biti kreativan, maštovit i u neku ruku utopist. Potrebno je biti istinski učitelj.

Učitelj treba biti empatičan i pokušati zamisliti da je, na primjer, on sam došao u Švedsku na stručno usavršavanje koje mu je potrebno za daljnji rad te da je u predavaonici i sluša predavanja na švedskom jeziku, a nema prevoditelja, nema nikoga tko poznaje hrvatski jezik, nikoga tko ga razumije.

Nakon dva, tri dana slušanja predavanja i hrpe papira na švedskom, naravno, taj je učitelj pozvan da pristupi ispitu, ili da objasni svoje viđenje teme.

Da se bilo tko od nas nađe u sličnoj situaciji, volio bi pomoć u bilo kakvom smislu i bio bi zahvalan, zar ne?

Preporuke > INOJEZIČNI UČENIK U OKRUŽENJU HRVATSKOGA JEZIKA | Okviri za uključivanje inojezičnih učenika u odgoj i obrazovanje na hrvatskome jeziku. Preuzmite u prilogu tekstu.

Svakako pročitajte i ODLUKU O PROGRAMU HRVATSKOGA JEZIKA ZA PRIPREMNU NASTAVU ZA UČENIKE OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE KOJI NE ZNAJU ILI NEDOVOLJNO POZNAJU HRVATSKI JEZIK

I za kraj, malo osvježenja u izrekama:

…………………………..

„Jezik kosti nema, ali kosti lomi.”

(bugarska narodna)

…………………………..

„Ako ne znaš koga okriviti, okrivi jezik.”

(indijska narodna)

…………………………..

„Strijela ranjava tijelo, a jezik dušu.”

(perzijska narodna)

……………………..

Ana LEVAČIĆ, diplomirana učiteljica razredne nastave, učiteljica mentorica | OŠ Sesvetski Kraljevec