Savjeti stručnjaka
FINSKA IPAK UKIDA PREDMETE, RASPRAVE U NJEMAČKOJ
Škola bez predmeta – zašto bi učenje temeljeno na ladicama trebalo završiti
objavljeno: 13. prosinca 2017.

Ovom kratkom izjavom na Twitteru učenica Naina K. je 2015. potaknula početak debate o njemačkome školskom sustavu. Raspravljali smo tada i o potrebama školstva i mogućim „rekonstrukcijama“.

Kako ono izgleda danas, dvije godine poslije? „Matematika, engleski, biologija? Sve je to od jučer, nastava budućnosti provodit će se bez predmeta –primjer za to je Finska, ‘škola budućnosti’.“

Finska ima jedan od najboljih školskih sustava na svijetu i dalje ga razvija

Iako je Finska na međunarodnim testiranjima uvijek među deset najboljih, zemlja se ne odmara na svojim lovorikama. U Finskoj bi se uskoro trebali ukinuti i školski predmeti. Do 2020. neće više trebati održavati nastavu iz fizike, povijesti ili engleskoga za učenike iznad 16 godina, nego tematske dane i/ili tjedne u kojima će se, na primjer, istraživati Drugi svjetski rat sa stajališta povijesti, geografije i matematike ili će se npr. podučavati engleski jezik, poslovne i komunikacijske vještine pod motom „Radimo u kafiću“. Učenici od 7 do 16 godina također će upoznati novu vrstu nastave. U svim će školama trebati provesti „najmanje jednu podužu fazu“ interdisciplinarne, tzv. „fenomen-nastave“.

Tradicionalni školski sustav zastario je

Marjo KYLLÖNEN, ravnateljica odjela za obrazovanje u Helsinkiju, objašnjava: „Tradicionalni sustav u 20. stoljeću bio je u prednosti, ali zahtjevi vremena su se promijenili, stoga nam je potrebno nešto što se uklapa u 21. stoljeće.“

Novim sustavom temeljenim na načelu radionice, Finska želi poticati povezano razmišljanje, ali i orijentiranost na praksu. Učenici se danas moraju suočiti sa sve kompleksnijim svijetom, a finski pristup može im pomoći da razmišljaju, rade i djeluju sveobuhvatno. Usto, djeca mogu i birati teme kako bi se moglo raditi u smjeru individualnog procesa učenja, u skladu s interesima, talentom i očekivanjima za budućnost.

Promjenama će u Finskoj cijeli obrazovni sustav biti okrenut naglavačke. Klasična komunikacija između učitelja i učenika biti će zamijenjena grupnim radom i radionicama. To automatski potiče i timski rad. Učiteljski kadar već se sada potiče na promjene– 70 posto učitelja u Helsinkiju priprema se za reformu.

„Moramo preoblikovati naš školski sustav kako bi naša djeca stekla vještine koje će im sutra trebati“,kaže Marjo Kyllönen, menadžer helsinškog obrazovanja.

Ostatak svijeta boji se specijalista

Michael SCHRATZ iz Instituta za istraživanje školstva pri Sveučilištu Innsbruck upozorava na problem koji bi mogla donijeti finska reforma: „Postoji opasnost da se učenici prerano specijaliziraju. Oni, doduše, uče raditi samostalno, ali možda neće imati pojma o važnim temama za koje nisu zainteresirani i iz tog razloga možda neće imati organiziran projektni tečaj na određene teme.“

Što reći na to? Europa bi radije proizvodila „standardizirane ljude“, jednakost umjesto individualizma, samo da se se ne iskače iz okvira!

Osobno, ne znam što bih započeo s ovom Schratzovom kritikom. Postoji li išta ljepše nego kada je netko istinski zainteresiran nešto analizirati, o tome diskutirati i unaprijediti svoje znanje o tome? Ono što naše zemlje smatraju važnim, možda je za mene potpuno nevažno. A ono što je nevažno ionako neću primijetiti.

Tradicionalno razmišljanje svrstavanjem u ladice sprečava povezano razmišljanje

Zamislite, u mozgu imate mnogobrojne ladice. Sva znanja koja ste stekli kroz školske predmete pohranjujete u te ladice. U jednoj ladici počivaju godine iz povijesti, u drugoj Pitagorin poučak, u sljedećoj vokabular iz engleskoga itd.

Sada u Tajlandu želite na jednom uličnom štandu kupiti voće. Morat ćete odjednom primijeniti znanje iz matematike, stranog jezika, kulture, prehrambene kulture. Veći dio počet će zapinjati. Jer, mora se otvoriti svaka ladica u potrazi za odgovarajućim znanjem. Što češće otvarate ladicu, to ćete brže moći dohvatiti potrebno znanje jer jačaju veze između pojedinih područja.

Interdisciplinarne radionice, kako ih je isplanirala Finska u školskoj nastavi, potiču interdisciplinarno, umreženo razmišljanje i priprema učenika za njihovu svakodnevnu primjenu. Jer primjena znanja je cilj, zar ne?

Učenje jezika bez ladica

Čak i tradicionalni način učenja jezika, gomilanje vokabulara i gramatička pravila, počivaju na odvojenim ladicama. Ako naučite nešto poput „stol – table“, ta „pseudoriječ“ bit će pohranjena u jedan odjeljak. Ako pak želite formulirati ispravnu rečenicu, morat ćete najprije otvoriti mnogobrojne ladice kako biste mukotrpno sastavili rečenicu. Tako nikad nećete tečno progovoriti engleski jezik!

………………

NAPOMENA