No, bez obzira na to jeste li tehnologiju učinili dijelom svoje nastave ili ste nastavili primjenjivati provjerene i poznate metode, činjenica je da je za postizanje boljih rezultata nužno stvoriti okolinu u kojoj će učenici aktivno i samostalno usvajati nova znanja i spoznaje.

U turbulentnim vremenima kada se očekuje reformski iskorak u području odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, mnoge obrazovne ustanove natječu se u opremanju svojih prostora informatičkom opremom. CARNetov projekt e-Škole u punu je zamahu i mnoge su obrazovne ustanove iskoristile priliku te svoje učionice obogatile prijenosnim i pločastim računalima (tabletima), interaktivnim pločama i ekranima, opremom za videokonferencije i suradničko učenje. Istodobno s nabavom opreme traju i edukacije za nastavnike na kojima se nastoji pedagoški i metodički popratiti tehnološke pomake. Nastavnici tako imaju priliku učiti o novim metodama učenja kao što su istraživačko učenje, problemsko učenje i projektno učenje, a u procesu transformacije tradicionalne nastave pomažu im i digitalni obrazovni sadržaji i scenariji podučavanja.

Zahvaljujući Agenciji za mobilnosti i programe EU, koja organizira eTwinning mobilnosti u sklopu programa Erasmus+, te odobrenoj natječajnoj prijavi, uz još troje nastavnika iz Hrvatske, imao sam priliku pohađati radionicu profesionalnog usavršavanja s temom Building 21st century skills through active learning u Bruxellesu. Radionica se održavala u Future Classroom Labu, posebno osmišljenu prostoru za učenje koji zaposlenima u obrazovanju želi pokazati kako se prostor konvencionalnih učionica može preoblikovati s ciljem organizacije aktivnog učenja i učenja potpomognuta primjenom informacijsko-komunikacijske tehnologije.

Future Classroom Lab u European Schoolnetu, mjesto u kojem se osjeća sinergija prostora, tehnologije i pedagogije

…………….

Prostor je opremljen uređajima koji omogućuju interaktivnu razmjenu znanja, potiču suradničko učenje i kritičko promišljanje te dijeljenje informacija. Bilo bi pogrešno Future Classroom Lab zamišljati samo kao moderno uređen prostor s mnoštvom opreme. Riječ je zapravo o potpuno drugačijem načinu organiziranja nastave i procesa učenja koji se svodi na tri sastavnice – prostor, tehnologiju i pedagogiju. Ako postoje dovoljna financijska sredstva i jasna vizija, reorganizacija prostora i nabava opreme nisu velik problem. Zahvaljujući europskim fondovima i projektima koje provodi CARNet, javno-privatnom partnerstvu te potpori Ministarstva znanosti i obrazovanja, u Hrvatskoj imamo već prilično velik broj „učionica budućnosti“. No, što reći o novim nastavnim metodama i pedagoškim pristupima? Koliko smo kao nastavnici spremni i sposobni mijenjati uobičajene metode podučavanja?

Prije nego što navedemo i objasnimo trendove u obrazovanju, nužno je razumjeti proces aktivnog učenja. Aktivno učenje uključuje tri temeljne aktivnosti – istraživanje, stvaranje sadržaja i predstavljanje sadržaja. Te tri temeljne aktivnosti popraćene su međusobnom učeničkom interakcijom i razmjenom iskustava, prijedloga ili mogućih odgovora.

Aktivno učenje – istraživanje, stvaranje i predstavljanje (materijali FCL)

…………….

U organizaciji prve aktivnosti najvažnije je učenicima postaviti pitanje (driving question) na koje nije moguće odgovoriti jednostavnim „da“ ili „ne“ ili pitanje na koje je moguće naći odgovor pretraživanjem mrežnih izvora (non-googleable question). Pitanje učenike motivira na istraživanje i prikupljanje podataka, odabir izvora, provođenje ankete / upitnika, organizaciju prikupljenih podataka i procjenu njihove kvalitete. Pri odabiru pitanja pratimo učeničke interese i ishode koje želimo postići učenjem.

U sljedećoj aktivnosti učenici stvaraju sadržaj, materijal koji je njihovo vlasništvo i rezultat je njihova rada. Stvaranje sadržaja u učenika osvješćuje odgovornost za vlastito učenje i podiže razinu njihova zanimanja za temu ili problem. Učenici kao rezultat svojeg istraživanja mogu stvoriti videozapis, poster ili grafički prikaz, animaciju, slikokaz ili čak vlastiti digitalni obrazovni sadržaj, aplikaciju ili igru.

Posljednja aktivnost učenicima omogućuje da rezultat svog rada javno predstave. Učenici mogu samostalno predstavljati rezultate u obliku usmenog izlaganja pred ostatkom razreda, pisati blog ili stvoriti mrežnu stranicu na kojoj će drugi moći pratiti sve korake u rješavanju određenog problema ili istraživanju neke teme. Rezultate rada mogu predstaviti i putem društvenih mreža i komunikacijskih kanala (Yammer, Twitter) široj javnosti, organizirati tematske diskusije ili stvoriti pretraživu bazu podataka o određenoj temi.

Svaka od tih aktivnosti provodi se u stalnoj učeničkoj interakciji, razmjeni iskustava, raspravama i međusobnoj suradnji. Učenici mogu raditi u parovima ili većim skupinama s jasno dodijeljenim ulogama u kojima svatko pridonosi u stvaranju konačnog rezultata.

No, koja je uloga nastavnika u organizaciji i pripremi opisanih aktivnosti? Osim toga što je postavio problem / pitanje i tako započeo aktivnosti, nastavnik prati rad učenika i usmjerava ih. Odgovoran je i za stvaranje pogodnog okruženja i ozračja za učenje te omogućuje primjerenu komunikaciju među učenicima. Učenike potiče na samoprocjenu i samokritiku te pazi da svaki učenik ima odgovornost ili konkretan zadatak. Organizacija aktivnog učenja zahtijeva pomnu pripremu i planiranje. Ktomu, važno je razviti alate i kriterije vrednovanja aktivnog učenja, u kojima će se osim konačnog rezultata vrednovati i motiviranost i napredak učenika.

Aktivno učenje punu afirmaciju može i mora doživjeti upravo u učionicama budućnosti, koje će na takav način opravdati uložena sredstva i tehnologiju koju posjeduju staviti u službu usvajanja i širenja znanja.

Koji su trendovi u obrazovanju i na koji načine organizirati aktivno učenje? Nekoliko je obrazovnih trendova pokazalo vrlo dobre rezultate. Iako nam nisu potpuna nepoznanica, korisno je s vremena na vrijeme prisjetiti ih se i možda već sutra primijeniti u vlastitoj učionici.

BYOD (Bring Your Own Device) – učenici donose vlastite uređaje (mobilne uređaje, pločasta računala, prijenosna računala) i koriste se njima u učenju kako bi poboljšali vlastitu učinkovitost i brže razmjenjivali podatke ili pretraživali izvore.

OBRATNA UČIONICA – učenici uče kod kuće putem zanimljivih digitalnih obrazovnih sadržaja, alata i aplikacija, a na nastavi pokazuju temeljna znanja koja mogu primijeniti u raspravama i aktivnostima. Osim toga, nastavnik ima priliku posvetiti se dubljem razumijevanju nastavne jedinice i individualno pomagati onim učenicima kojima je pomoć potrebna.

UČENJE U OBLAKU – učenje primjenom materijala smještenih na serverima (cloud) koji omogućuju pristup dokumentima / materijalima neovisno mjestu na kojem se učenik nalazi.

POIGRIČENJE – integracija igara u nastavne teme. Učenici uče slijedeći pravila klasične igrice: rješavajući izazove, dobivaju nagrade, a svaki novi izazov sve je teži.

OTVORENI OBRAZOVNI SADRŽAJI – besplatni obrazovni sadržaji koji uključuju videozapise, demonstracije, tekstualne dokumente, kvizove i slične materijale koje nastavnici upotrebljavaju pod određenim uvjetima.

Koncept aktivnog učenja u učionicama budućnosti postoji već neko vrijeme. Posjet Future Classroom Labu još je jedanput potvrdio nužnost reformskog zaokreta u hrvatskom odgoju i obrazovanju te postavljanju učenika u središte nastavnog procesa. Aktivno učenje od učenika traži da nauči misliti, rješavati probleme, istraživati, pripremati sadržaje, predstavljati vlastite rezultate, praktično raditi i suradnički učiti. Ono u učenika potiče razumijevanje glavnih ideja i principa, što rezultira povezivanjem s već usvojenim znanjem i životnim iskustvom. Učenici su uključeni u stvaranje sadržaja, što razvija veću samostalnost u učenju te u njima stvara potrebu za učenjem kao osnovom osobnog rasta i razvoja.

Hrvatski učitelji u Future Classroom Labu – Damir Belavić, Mario Racić, Suzana Anić-Antić, Marko Brajković

…………….

Marko BRAJKOVIĆ, učitelj hrvatskog jezika | Osnovna škola Lovas

IKT praktičar, eTwinner i autor digitalnih nastavnih materijala