Svake pete godine ocjenjuje se vještina čitanja 300 tisuća četvrtaša u 50 zemalja. To je najveća svjetska komparativna studija vještine čitanja primarne razine.

Godine 2009. Irska se znatno srozala na OECD-evoj ljestvici pismenosti i matematičkih vještina.

Alarm je zazvonio kada su se političari i poslovnjaci zabrinuli zbog potencijalne povrede međunarodne reputacije irskoga obrazovnog sustava.

No najnoviji rezultati pismenosti pokazuju impresivne rezultate: irski desetogodišnjaci sada su najbolji u čitanju u Europi i među najboljima na svijetu.

Napredak u rezultatima u međunarodnoj studiji vještine čitanja (Pirls) za 2016. godinu pokazuju da su samo dvije zemlje zabilježile bolji rezultat od Irske, a to su Rusija i Singapur.

Ključni faktori

Dakle, kako smo uspjeli?

Kako kaže stara izreka „Uspjeh ima tisuću očeva“, ali kreatori politike smatraju da su u igri bili određeni ključni faktori.

Jedan od njih je uvođenje nacionalne strategije pismenosti i računanja 2011. godine. To je uslijedilo zbog zabrinutosti rezultatima PISA istraživanja.

Postavljen je ambiciozan cilj praćen detaljnim akcijama potrebnim za poboljšanje rezultata.

Uvedeno je i posvećeno vrijeme svakoga školskog dana usredotočeno na pismenost i računanje (oko pola sata svakog dana na primarnoj razini).

Milijun eura potrošeno je na edukaciju učitelja radi poboljšanja pismenosti i vještine računanja, a uvedene su i promjene u programima za obučavanje novih učitelja.

Uvedeni su i redoviti standardizirani testovi, čiji se rezultati priopćuju roditeljima kako bi se potaknuo veći osjećaj uključenosti roditelja u obrazovanje djeteta.

Uz kurikulsku reformu, uveden je i mnogo širi raspon tekstova, npr. grafički romani, kako bi se povećala veća uključenost dječaka, koji su zaostajali za djevojčicama.

Još jedna velika promjena bilo je povećanje kapaciteta škole u procjeni vlastite izvedbe.

Samoprocjena škole

Tzv. samoprocjena škole bio je ključni faktor promjene, kažu kreatori politike, zbog toga što ravnatelji i učitelji u svakoj školi sada samostalno postavljaju ciljeve napredovanja.

Valja napomenuti da je u to vrijeme postojala zabrinutost zbog nekih od tih pristupa.

Neki su se učitelji brinuli da prejaka usmjerenost na vještinu čitanja šteti ljubavi djeteta prema čitanju iz osobnog zadovoljstva.

Neki su također izrazili zabrinutost zbog birokratskog tereta nametnutoga školama koji dolazi s procjenom vlastitih rezultata.

No, dapače, novi rezultati pokazuju da više djece čita iz osobnog zadovoljstva.

Neki učitelji i ravnatelji možda i dalje gunđaju zbog samoprocjene, ali ishod te strategije govori sam za sebe: školarci primarne razine dosegnuli su ciljeve u čitanju i računanju četiri godine prije nego što se planiralo.

Ono što je doista izvanredno jest da je sve to postignuto uz relativno malen trošak.

Oko 17 milijuna eura na godinu troši se na aktivnosti vezane za pismenost i računanje, kao što su stručno usavršavanje nastavnika, promjene u načinu obučavanja nastavnika i osuvremenjivanje standardiziranog testiranja.

U usporedbi s proračunom za obrazovanje od deset milijardi eura, potrošeni je iznos sitniš.

Veliki izazov za budućnost bit će nadmašiti taj uspjeh i prenijeti takva poboljšanja na sekundarnu razinu obrazovanja.

Zasad takvi rezultati istraživanja pokazuju veliki uspjeh.

Čini se da se dokazalo kako uvođenje cilja kojem će svi biti posvećeni, praćeno kvalitetnom obukom i opremanjem učitelja i ravnatelja odgovarajućim alatima, mogu dati vrlo impresivne rezultate.

………………

NAPOMENA

• Irish Times irski je dnevni list koji se danas smatra liberalnim i progresivnim.
• Izvor: irishtimes.com