Školstvo u medijima
JE LI DOŠLO VRIJEME DA SE O MOBITELIMA U ŠKOLI OZBILJNIJE RAZMISLI
Mobitele bi trebalo zabraniti u osnovnim školama
objavljeno: 2. siječnja 2018.

Kao liječnica i redateljica te autorica dokumentarnog filma Screenagers: Growing up on in the Digital Age znam koliko snažno tehnologija utječe na mlade i koliko smo, kao društvo, zbunjeni u smislu toga što učiniti.

Moj tim i ja ovog smo mjeseca anketirali ljude koji su pogledali moj film ili bili zainteresirani za temu filma, da prikupe podatke o pravilima u vezi s mobitelima u srednjoj školi.

Više od 1,200 roditelja u SAD-u reagiralo je na našu anketu. Iako su roditelji koji su na našem popisu primatelja (mailing-listi) i odgovorili su na anketu možda bili više zabrinuti u vezi s upotrebom mobitela njihove djece nego opća roditeljska populacija, dvije su stvari se posebno isticale:

■  55% roditelja koji su odgovorili na našu anketu reklo je da srednja škola koju njihova djeca pohađaju dopušta upotrebu mobitela, dok su javne škole sklonije tomu da dopuštaju upotrebu mobitela nego privatne.

■  Više od 80% roditelja ne želi da se njihova djeca koriste mobitelima kada su u školi.

Francuska je nedavno objavila da od 2018. godine zabranjuje mobitele u školi za sve učenike do 15 godina starosti. 

Iz naše ankete, čini se da bi mnogi roditelji u SAD podržali takve restrikcije u učionici. A nisu samo roditelji ti koji podržavaju takvu politiku prema mobitelima koja zahtijeva od učenika da ostave mobitele izvan dosega – znanost također govori tomu u prilog.

Znamo da prednji režanj mozga – dio zaslužan za kontrolu impulsa – nije potpuno razvijen u osnovnoškolske djece. Kada očekujemo od djece da nauče kako se ponašati s mobitelima na mjestima poput učionica, mnoge od njih predodređujemo za neuspjeh.

Prema učiteljima i administratorima s kojima smo razgovarali za naš film, mnogi učenici upadaju u nevolje u školama širom zemlje zbog toga što upotrebljavaju mobitel kada to ne bi smjeli.

Unatoč pomnom traženju, nikada nisam vidjela studiju o utjecaju mobitela na akademski uspjeh osnovnoškolaca, ali rezultati studije iz 2012.  koja je provedena na sveučilišnim studentima, jednostavno obeshrabruju. Učenici koji upotrebljavaju mobitele na satu postigli su lošije rezultate na testovima – često za ocjenu manje ili više. Zapravo, već i to što su mobiteli nadohvat ruke, može prouzročiti slabiji akademski uspjeh bez obzira na to upotrebljavaju li stvarno učenici mobitele ili ne.

U studiji provedenoj 2017. sudionici su isključili mobitele. Dok su rješavali zadatke koji su testirali njihovo pamćenje, nekima je bilo dopušteno zadržati mobitel, a nekima je rečeno da ga ostave u drugoj prostoriji. Oni koji su imali mobitel kod sebe, postigli su mnogo lošiji rezultat. Već to što su mobiteli pokraj studenata, reducira dostupan kognitivni kapacitet. Drugim riječima, pažnja i energija koja je potrebna da učenik ne provjeri svoj mobitel prouzročuje blokadu. Posjetite bilo koju školu u kojoj su mobiteli dopušteni za vrijeme ručka ili odmora i vidjet ćete pognute glave kamo god da pogledate. Djeca koju sam upoznala u svom istraživanju rekla su mi da se povlače sa svojim mobitelima da bi izbjegli osjećaj tjeskobe pri socijaliziranju.

Iako kibernetičko maltretiranje dobiva mnogo pozornosti u današnje vrijeme, previše je učenika suočeno s mikroemocionalnim udarcima kada su isključeni iz grupnih brbljanja ili kada gledaju fotografije s kojima se uspoređuju i osjećaju inferiornije. Kada se to dogodi u školskom danu, to može otežati fokusiranje na školski rad.

Studija objavljena 2016. otkrila je sve više stope depresije u djece, pogotovo djevojčica, u vezi s upotrebom mobilnih telefona i aplikacija za slanje poruka. U međuvremenu, mladi koji provode više vremena na društvenim medijima – kojima pristupaju uglavnom putem mobilnih telefona – imaju veće izglede da budu nesretni.

Važno je istaknuti da je osobni razgovor s prijateljima u snažnoj korelaciji s nižim razinama depresivnih osjećaja. Stvaranje okruženja u kojima se djeca odmiču od svojih uređaja i ulaze u interakciju na osobnoj razini mogao bi biti pametan potez u javnom zdravstvu.

Škole koje su promijenile svoju politiku od dopuštanja mobitela do njihova zabranjivanja doživjele su poboljšanje testova za 6,41 %, prema studiji iz 2015. provedenoj u Velikoj Britaniji.

U SAD-u, administratori škola koji su usvojili pravilo pospremanja mobitela u školskom danu također izvješćuju o poboljšanjima u blagostanju učenika. Matthew BURNHAM, ravnatelj osnovne škole El Cerrito u Kaliforniji, rekao nam je: „Kada smo im oduzeli mobitele, s njihove strane bilo je vrlo malo otpora, a nestale su sva ometanja i problemi.“

To je znatno poboljšanje.

Stoga, zašto neke osnovne škole uopće dopuštaju učenicima da imaju mobitele?

Jedan od razloga mogao bi biti taj da te škole ne žele snositi teret provođenja te politike. No, zapravo, kada postoje čvrsta pravila, osnovne škole ne bi trebale biti pretjerano opterećene uvođenjem takvih pravila.

Škole možda i vjeruju u to da se roditelji žele javiti djeci u bilo koje doba dana. No naši podatci pokazuju da nije tako. Kada se djeca i roditelji ne oslanjaju na konstantnu komunikaciju, oni umjesto toga moraju planirati unaprijed, a to može pomoći djeci da razviju vrijedne vještine izvršnog funkcioniranja.

Vrijeme je da se ugledamo na primjer Francuske i da učinimo ono što je najbolje za naše osnovnoškolce danas. To znači da moramo zahtijevati od svih osnovnoškolskih učenika da spreme mobitele nekamo u tijeku školskog dana.

…………………….

NAPOMENA

  • CNN, što je kratica za Cable News Network, međunarodni je 24-satni informativni kanal koji se emitira putem satelita i kabelske televizije.
  • Izvor: edition.cnn.com