Zanimljivosti
MOZAK I UČENJE
Brze vježbe za učionicu koje mogu pomoći u borbi protiv stresa
objavljeno: 11. siječnja 2018.

Trauma i nedaće koje učenici donose sa sobom u učionice širom svijeta mijenjaju način na koji edukatori moraju pristupiti učenju i akademskom uspjehu. Velik broj djece u javnim školama živi u kućanstvima s niskim prihodima, a kad razine siromaštva dosegnu 50 posto, to obično uključuje i znatan pad u akademskom uspjehu na svim razinama. Osim toga, 25 posto svih adolescenata – a 30 posto djevojčica – pati od poremećaja anksioznosti.

Naše nedaće i traume prebivaju u našoj biologiji, a ne u našoj psihologiji i umu, stoga mi edukatori moramo pripremiti mozgove svojih učenika za učenje. To zahtijeva dublje razumijevanje načina na koje naši mozgovi funkcioniraju i kako reagiraju na razne okolnosti, te kako izgradnja odnosa i primjena strategija koje potiču regulaciju emocija mogu pozitivno utjecati na emocionalno, fizičko i kognitivno zdravlje.

Željela bih opisati neke prakse koje ne samo da u mozgu pogađaju područje zaduženo za reagiranje na stres nego i senzorne i motoričke sustave u području moždanog debla. Ti su sustavi često narušeni zbog kroničnog stresa koji je neurobiološki reprogramirao način na koji mozak djeteta ili adolescenta reagira na nedaće.

■  STANKE ZA MOZAK

Stanke za mozak stimuliraju mnoga područja u mozgu koja su zaslužna za obraćanje pozornosti na novost i znatiželju, pokreću motoričke i senzorne sustave dok iniciraju regulaciju emocija u reaktivnijim i primitivnijim područjima mozga. Opisat ću nekoliko stanki za mozak koje možete iskušati u razredu.

SMIJEŠAN GOVOR: Neka učenici dotaknu nepce jezikom i počnu govoriti. Smislite razrednu pjesmu koju možete zajedno pjevati, ili neka se učitelj obrati razredu, oblikujući ono što bi želio da učenici kažu.

ISTEZANJE JEZIKA: Neka učenici čistim rukama ili istegnu jezik koliko mogu. Neka upotrijebe papirnati rupčić za svaki slučaj. To opušta grlo, gornji dio vrata i moždano deblo. Što biste vi dodali tomu da učinite ovu aktivnost smiješnom?

PJEVUŠENJE: Postoji mnogo načina na koje možete uključiti pjevušenje kao stanku za mozak ili za početak sata. Neka učenici pomiču ruke i noge uz nečije pjevušenje. Ta aktivnost smanjuje stres i napetost.

CRTANJE S POMOĆU OBJE RUKE: Neka učenici u svaku ruku uzmu po jedan marker drugačije boje i crtaju uz ritam neke glazbe 30 sekundi. Kada završe, provjerite jesu li se crteži pretvorili u nešto poznato ili neobično. Neka podijele svoje crteže s kolegama i smisle ime za njih.

CRTANJE RIJEČI: Neka učenici napišu svoju omiljenu riječ četiri puta dominantnom rukom i zatim ponove postupak drugom rukom. Raspravljajte s njima o tom iskustvu, pitajte ih kojom im je rukom bilo teže pisati i zašto te što se dogodilo u njihovim mozgovima kada su pisali nedominantnom rukom.

■  VJEŽBE POZORNOSTI

Vježbe pozornosti ublažavaju način na koji mozak reagira na stres te stimuliraju održavanje pozornosti i regulaciju emocija. Reguliran i miran mozak jest mozak koji je spreman za duboko učenje.

Kada svjesno primjenjujemo osjećaje, dah, kretanje i svjesnost našeg tijela, mi aktiviramo ona područja u mozgu koja obraćaju pozornost na ono što se događa u danom trenutku, a istodobno potičemo područja koja trebamo za učenje, pozornost i angažman. Podijelit ću s vama četiri vježbe za pozornost.

KOCKA LEDA: Podijelite svakom učeniku po jednu kocku leda i rupčić kojim će je držati. Dok drže kocku leda, recite im neka se usredotoče na osjećaj koji pritom imaju u rukama i na ono na što ih taj osjećaj podsjeća. Mogu li i dalje mirno sjediti i čekati da se kocka leda otopi?

DUBOKO DISANJE: Neka učenici saviju nožne prste i prekriže noge pri gležnjevima. Zatim neka prebace lijevu ruku preko desne ruke, stisnu dlanove zajedno i – držeći dlanove spojenima – približe ih svojim prsima. Zatim neka se zadrže u tom položaju na 30 sekundi i pritom pet puta duboko udahnu. Nakon toga neka uzmu još 30 sekundi da bi ispravili prste, razdvojili noge, oslobodili i istegnuli te razdvojili ruke dok još pet puta duboko udahnu. Zatim ih pitajte ih kakav je bio osjećaj.

PA ŠTO?: Dok učenici zatvore oči i sjede na svojim mjestima, trebali bi vizualizirati zlatnu nit koja povezuje njihova srca s njihovim trbuhom. Dok udišu, neka zamisle pulsiranje u niti koja se kreće od njihovih trbuha do njihova srca; sa svakim izdisajem, neka zamisle da to pulsiranje putuje od srca dolje prema trbuhu. Dok učenici dišu, neka kažu samima sebi: „Pa što?“, ako im neka negativna misao padne na pamet.

OSJETILNE FRAZE: Za početak dana, neka učenici dijele tako da nacrtaju ili opišu kako se njihova tijela osjećaju. Neki izrazi koje možete iskoristiti su, primjerice, ovi: hladno / toplo / vruće; nervozno / leptirići/ mekano /zaglavljeno; oštro / tupo / svrbljivo; prazno / puno; opušteno / mirno / smireno; snažno / stisnuto / napeto; ošamućeno / nejasno / mutno.

Osjetilna sposobnost drugačija je od emocija u tome što ona opisuje način na koji tijelo reagira fizički. Djeca koja imaju problema s verbalnim izražavanjem mogu pokazati na mjesta na svom tijelu gdje je određen osjet smješten. Osjetilna svjesnost promiče kognitivni rast i samosvijest.

Kada učenici mogu identificirati ono što osjećaju, tada mogu locirati negativne osjećaje i slike. Takvo vježbanje pozornosti može se provoditi nekoliko puta na dan nakon različitih iskustava. Slijede pitanja koja možete postaviti kao dio te vježbe.

  • Što osjećate? Kao učitelj, počnite od toga da s učenicima podijelite i oblikujete vlastite osjećaje.
  • Gdje se to nalazi u tvom tijelu?
  • Koji bi mogao biti razlog za ove leptiriće?
  • Kako toplo, vruće, mekano, tupo itd. izgleda? Možete li to nacrtati?

………………

NAPOMENA:

  • Portal Edutopia mrežna je zajednica koja promiče i dijeli znanje o obrazovnim temama. Autori portala ističu projektno orijentirano učenje, profesionalni razvoj učitelja, društveno i emocionalno učenje, integraciju tehnologije itd.
  • Izvor: edutopia.org