Prethodne studije pokazale su povezanost između omega-3 masnih kiselina kod mnogih vrsta riba i poboljšanja inteligencije, kao i između omega-3 i boljeg sna. Ali nikada prije nitko nije povezao sve ovo. Kroz suradnju znanstvenika Jianghong LIUA, Jennifer PINTO-MARTIN, Alexandra HANLONA i profesora Adriana RAINEA, pokazano je da bi san mogao biti potencijalna karika koja nedostaje između ribe i inteligencije.

„Ovo područje istraživanja nije dovoljno razvijeno. Ono je tek u povojima”, rekao je Liu, vodeći autor studije. „Također, u ovoj studiji proučavamo omega-3 masne kiseline koje dolaze iz naše hrane umjesto iz dodataka prehrani.”

U sklopu studije skupina od 541 kineskog djeteta u dobi od devet do jedanaest godina, od čega 54 posto dječaka i 46 posto djevojčica, ispunila je upitnik o tome koliko su često konzumirali ribu u proteklih nekoliko mjeseci, dok je upitnik nudio opcije od „nikada” do „barem jednom tjedno”.

Sudionici su također polagali kinesku verziju IQ testa nazvanu Wechslerova inteligencijska skala, koja ispituje verbalne i neverbalne vještine poput vokabulara i kodiranja.  

Njihovi su roditelji zatim odgovarali na pitanja o kvaliteti sna koristeći standardni upitnik o dječjim navikama spavanja, koji uključuje teme poput trajanja sna i frekvencija buđenja tijekom noći ili pospanosti tijekom dana.

Naposljetku , istraživači su kontrolirali demografske informacije, uključujući edukaciju roditelja, okupaciju i bračni status te broj djece u kući.

Analizirajući ove podatke, istraživački tim otkrio je da su djeca koja jedu ribu jednom tjedno postigla 4,8 bodova više na IQ testovima od onih koji su rekli da ribu konzumiraju „rijetko” ili „nikada”.

Djeca čiji obroci ponekad uključuju ribu postigli su 3,3 boda više. Uz to, povećana konzumacija ribe bila je povezana s manje poremećaja spavanja, što ukazuje na ukupnu bolju kvalitetu sna.

 „Manjak sna povezan je s antidruštvenim ponašanjem; loša kognicija također je povezana s antidruštvenim ponašanjem”, kaže Raine. „Otkrili smo da omega-3 masne kiseline smanjuju antidruštveno ponašanje, stoga ne iznenađuje da iza ovoga stoji konzumiranje ribe.”

Jennifer Pinto-Martin, izvršna direktorica Pennova Centra za inicijative javnog zdravstva i profesorica epidemiologije, vidi snažan potencijal za implikacije ovog istraživanja.

„Ovo ide u prilog sve većem broju istraživanja koja pokazuju da konzumiranje ribe zaista ima pozitivne koristi za zdravlje te bi trebalo biti češće oglašavano i promovirano”, kaže ona. „Djeca bi od rane dobi trebala početi konzumirati ribu.” To može biti već u dobi od 10 mjeseci, ako riba nema kostiju i dobro je usitnjena, ali bi trebalo krenuti u dobi od dvije godine.

„Upoznavanje djece s okusom ribe čini je ukusnijom”, kaže Pinto-Martin. „To zaista mora biti zajednički trud, pogotovo u kulturi u kojoj riba nije često na jelovniku.”

S obzirom na mladu dob djece koja su sudjelovala u ovoj studiji, Liu i kolege nisu željeli analizirati detalje u vezi s vrstom ribe koju su djeca konzumirala, iako planiraju to napraviti u radu sa starijom grupom sudionika u budućnosti. Istraživači ovom studijom žele utvrditi da konzumiranje ribe može voditi do boljeg sna, boljeg školskog uspjeha i drugih praktičnih ishoda.

Za sada, istraživači preporučaju postepeno inkorporiranje ribljeg mesa u prehranu, barem jednom tjedno.

„Na taj je način puno lakše ponukati djecu da krenu na spavanje”, kaže Raine. „Ako riba poboljšava san, to je odlično. Ako također poboljšava kognitivne performanse, to je još bolje.”

……………………

NAPOMENA:

• Neuroscience News and Research portal je koji nudi najnovije vijesti, istraživanja, događaje i edukativne resurse iz područja neuroznanosti.
• Izvor: Facebook | Technologynetworks
• Photo by Nguyễn Linh on Unsplash