Cilj je projekta osvijestiti učenike da malim promjenama ponašanja mogu smanjiti osobni ekološki otisak i otisak škole pa raznim projektima dodatno razrađuju ovaj glavni projekt te uče o održivom razvoju na svakodnevnim primjerima.

• VRT ZDRAVLJA I LJEPOTE

Naime, jedan je od načina smanjenja ekološkog otiska i uzgoj biljaka u vlastitom vrtu, bez pesticida i umjetnih gnojiva, čemu ih je poučila učiteljica biologije Snježana Žiher Štrbo, glavna začetnica ideje o održivom razvoju koju je uz pomoć ravnateljice škole Lidije Valec realizirala.

– Da bismo razvili projekt djecu smo u raznim manjim projektima učili, recimo, o pravilnoj prehrani i održivom razvoju te smo im željeli objasniti da kvalitetnom prehranom i promjenom svojih kupovnih navika mogu smanjiti i ekološki otisak – objašnjava učiteljica Žiher Štrbo samo jedan od manjih projekata koji su realizirani unutar glavnog projekta „Ekološki otisak”.

Među ostalim, učenici su izračunavali indeks tjelesne mase, provodili anketu o prehrambenim navikama, slušali predavanja o pravilnoj i zdravoj prehrani, posjetili pekarnicu, tvornicu hrane, tržnicu zdrave hrane, obilježili Svjetski dan hrane i imali brojne druge aktivnosti. U školi se tijekom cijele školske godine provodio i projekt „Tikva” pa je napravljena mala izložba o tikvi. Učenici su istraživali sve o toj biljci, a prikupili su i recepte raznih jela od tikve koji su uvršteni u školski jelovnik.

Kako bi se nadalje projekt „Ekološki otisak” razvijao u školi, napravljen je vrt u kojem su učenici zasadili aromatično bilje pa je kao druga faza projekta održivoga razvoja nastao manji projekt „Vrt zdravlja i ljepote”.

– U sklopu škole imali smo neiskorištenu površinu od 30-ak četvornih metara koju smo odlučili pretvoriti u vrt. Svi su prionuli poslu, jer je trebalo urediti zemljište, prikupiti stare cigle, slijedilo je projektiranje vrta, odabir biljaka koje će se saditi, ali trebalo je i postaviti kućice za ptice te izgraditi sustav za navodnjavanje. Učenici su morali istražiti na koji se način biljke mogu koristiti za liječenje, u kulinarstvu i kozmetici te su morali razraditi i završni proizvod koji se može prodati – navodi ravnateljica, dodajući da je svaki razredni odjel dobio svoj četvorni metar na kojem uzgaja neku svoju biljku pa je tako školske godine 2015./2016. zasađeno 30 vrsta ljekovitog i začinskog bilja te je uz svaku vrstu stavljen natpis s imenom i kratkim opisom ljekovitih svojstava.

• OD SJEMENA DO PROIZVODA

Vrt je podijeljen na 28 dijelova, koliko škola ima razrednih odjela, na kojima radi 500-tinjak djece. Na samom ulazu u vrt, kad zatopli, mogu se naći divlje jagode, prirodni antibiotik: luk, češnjak i vlasac, tu su menta i komorač te kopriva, koja je sa susjedom gavezom glavni sastojak prirodnoga gnojiva za vrt. U središnjem dijelu vrta rastu aloa i matičnjak, tu su i origano, majčina dušica, stolisnik, bosiljak, mažuran, celer, peršin i ljubica. Na najsunčanijoj strani lijepo se raširila kadulja, zatim ružmarin, lavanda, šparoga, kopar, čuvarkuća, smilje i pelin. Tu su i čuvari vrta neven i kadifice. U blizini vrta rastu maslačak i divlja ruža.

– Istu stvar prenosimo i na učenike Područne škole Svibovec Podravski, gdje su učenici u svom vrtu posijali kumin, kamilicu i neven te zasadili čuvarkuću – kaže ravnateljica, dodavši da svatko mora znati kako na održiv način doći od sjemena biljke do završnog proizvoda.

Učiteljica Žiher Štrbo dodaje da su kasnije učenici pobrali listove, cvjetove i plodove biljaka, osušili ih ili stavili u ulje, med i ocat. Napravili su čajeve, buketiće, mirisne vrećice, kreme, masti i osmislili jela u koja bi se mogli staviti proizvedeni začini.

– Kako se projekt razvijao, svaki je tjedan jedan razred predmetne i jedan razred razredne nastave svoju biljku predstavljao ostalim učenicima obilazeći razrede sa svojim plakatom, biljkom i proizvodima koje su napravili – objašnjava Žiher Štrbo i zaključuje s ravnateljicom Valec da su učenici odlično prihvatili izazov smanjenja svoga otiska na Zemlji, jer i ove godine nastavljaju s radovima u vrtu. Trenutačno prikupljaju sjeme starih sorta cvijeća, u čemu im pomažu roditelji, siju sjeme u tegle i jedva čekaju da snijeg okopni.

• IDEJU PROŠIRILI I NA LOKALNU ZAJEDNICU

Kako bi svojim ponašanjem smanjili potrošnju bioenergenata i svoj utjecaj na okoliš, učenici su povodom Tjedna ekološkog otiska u svakom razredu donijeli „zelene odluke” te pratili način putovanja učenika u školu. Na kraju su prikupljenim rezultatima pokazali koliko raste otisak ugljika i ukupni ekološki otisak ako se u školu dolazi automobilom, pješke ili biciklom.

Uz to, istraživali su koja prirodna sredstva možemo koristiti za održavanje higijene, ali da se smanji količina otrovnih tvari na ljudski organizam i na okoliš. Skupljali su stari papir i izračunali koliko se vode, drveta i energije uštedi recikliranjem staroga papira te u lokalnoj zajednici istražili koliko ljudi zna što je ekološki otisak i koliko je održiv način života prisutan u lokalnoj zajednici.

– Istraživanje o poznavanju ekološkog otiska u lokalnoj zajednici je završeno, na temelju istraživanja trenutačno radimo informativne letke za roditelje i potičemo ih da paze kakav ekološki otisak ostavljaju – obrazložila je daljnje aktivnosti ravnateljica. [ IZ DRUGIH MEDIJA | varazdinske-vijesti.hr ]