• Koje su ključne stvari koje finski obrazovni sustav može naučiti ostatak svijeta?

SAHLBERG: Finska je postala jedan od najviše proučavanih školskih sustava u svijetu. Međutim, u isto vrijeme, postoje mnogi mitovi o finskim školama diljem svijeta. Jedna vrlo česta pogrešna pretpostavka jest mišljenje da finski obrazovni sustav može biti prenesen u ostale zemlje ili da bi kopiranje elemenata finskoga obrazovnoga sustava poboljšalo uspjeh u drugim zemljama. U svojim istraživanjima i osobnim iskustvom tvrdim da postoji mnogo toga što se može naučiti iz priče o Finskoj. Glavne lekcije na koje bi druge zemlje trebale obratiti više pažnje jesu sljedeće:

[1] VISOKA VRIJEDNOST NASTAVNIKA I POVJERENJE U NASTAVNIČKU PROFESIJU. Poučavanje je profesija koja se zasniva na znanju temeljenom na istraživanjima, jednako kao i medicina ili pravo. Ulazak u učiteljsku profesiju strogo je kontroliran, zahtjevi za stjecanje diplome u rangu su drugih naprednih stupnjeva visokog obrazovanja, a klinička je praksa nerazdvojno povezana s teorijom i znanjem o poučavanju. Stoga učitelji imaju više profesionalne autonomije i školama se može vjerovati kada je u pitanju ono što čini jezgru njihova rada – poučavanje i učenje.

[2] POTPORA POSEBNOM OBRAZOVANJU KOJE SE TEMELJI NA RANOJ INTERVENCIJI. Sva djeca imaju pristup individualiziranoj podršci i pomoći koja se temelji na njihovim potrebama od samog početka njihova obrazovanja. Kurikulum i procjena učenja personalizirani su kako bi zadovoljili potrebe i interese svakoga pojedinoga djeteta. Kriteriji posebnoga obrazovanja definirani su prema razvojnim kriterijima, a ne prema medicinskima. Svako dijete ima posebne potrebe, stoga je posebno obrazovanje zapravo za svakoga.

[3] RAVNOPRAVNOST I IZVRSNOST USKO SU POVEZANI. Obrazovna politika izgrađena je na ideji da varijacija u postignućima učenika u školi nije rezultat obrazovanja njihovih roditelja, njihova zvanja ili posjedovanja moći i bogatstva. To znači da kurikulumi koje škole osmišljavaju i zatim ugrađuju imaju jasne operativne aspekte čiji je cilj rješavanje problema nejednakosti koju djeca svakodnevno donose u školu. Zdravi školski obroci, zdravstvena skrb i blagostanje, pristup koji uzima u obzir dijete u cjelini te pristup igri i fizičkoj aktivnosti neki su od najvažnijih aspekata rada svake škole.

• Rezultati finskih PISA testova malo su lošiji u odnosu na 2015. godinu. Zašto?

Sahlberg: Činjenica je da tinejdžeri u Finskoj, baš kao i u većini ostalih zapadnih zemalja, postižu lošije rezultate u čitanju, matematici i znanosti u školama nego prije deset godina. Problem je primarno u finskim dječacima, koji manje čitaju, lošije jedu, manje spavaju i provode previše vremena sami ispred ekrana, i to sami. Zbog toga finske djevojke postižu bolje rezultate od dječaka u svim PISA područjima. Kad su finski rezultati počeli postepeno padati s relativno visoke točke na kojoj se Finska nalazila 2009., to je također odalo dojam veće dramatičnosti nego da je padanje počelo u nekoj ranijoj, nižoj točci finskog uspjeha. Drugim riječima, finski su rezultati lošiji zbog toga što dječaci troše vrijeme na interese koji nisu povezani sa školom.

Drugi bi razlog mogao biti sljedeći: dok je većina od 34 zemlje članice OECD-a prilagodila svoje obrazovne politike i osmislila školske reforme, imajući na umu viša mjesta na PISA ljestvicama, Finska je učinila upravo suprotno. U finskim je školama prioritet sve više na ravnopravnosti, blagostanju, razvoju cjelokupnoga djeteta, umjetnosti, glazbi i igri. Kada se toliko mnogo drugih zemalja okrenulo ciljanom pokušaju poboljšanja PISA rezultata, a Finska se odmaknula od toga, očito je da će i rezultati biti u skladu s time.

Uza sve to, značajno rezanje obrazovnih proračuna primoralo je mnoge školske okruge i škole da smanje podršku za djecu, zbog čega je mnogo učenika ostalo bez individualizirane pomoći u učionicama. Treba napomenuti da je objašnjavanje uspona i padova na međunarodnim ljestvicama vrlo riskantan posao. PISA testiranje provedeno 2015. bilo je prvo takvo testiranje provedeno na računalima. Čini se da je ovaj pomak s papira na računala na neki način učinio usporedbe između 2015. i ranijih testiranja nepouzdanima.  

…………………..

NAPOMENA

•  Pasi SAHLBERG jedan je od najpoznatijih stručnjaka za razvoj školstva. Svoju je karijeru započeo kao profesor, da bi kasnije radio kao savjetnik u Svjetskoj banci, a trenutačno obavlja dužnost direktora Centra za međunarodnu mobilnost i suradnju u Helsinkiju.
• Cijeli intervju objavljen je u SBS Newsu 31. siječnja 2018. godine
• Izvor: pasisahlberg.com