Susret je bio dogovoren zbog dječjeg pisma inicijative u svrhu očuvanja dugoselskih bunara kao važnog dijela kulturne baštine. Na taj su način djeca konkretnom aktivnošću dobila priliku za razvoj građanskih kompetencija i stjecanja iskustva kako, iako su mali, mogu dati doprinos u aktivnostima zajednice i očuvanju kulturne baštine. Djeca su iznijela svoje zahtjeve kako da se obnove stari bunari, čuvaju takvi izvori vode u svrhu racionalnoga korištenja vode i pazi na sigurnost bunara, tj. da bunari imaju poklopce ili ogradu kako u njih ne bi upali ljudi ili životinje (posebno mačke). Gradonačelnik je svojom duhovitošću i razigranošću ostavio odličan dojam na djecu, a tako i domaćini u Gradskoj vijećnici, što je i poticaj za nastavak suradnje i daljnje angažiranje djece u aktivnostima za dobrobit našega grada i zajednice.
Šećući gradom, djeca su uočila mnogo starih bunara. Svojom ljepotom privukao ih je bunar u Parku grofova Drašković iz 1928. godine. U gradu su istražujući pronašli više bunara iz tog razdoblja s inicijalima AH…, za koji još nismo uspjeli pronaći odgovor tko bi to bio, imamo samo pretpostavke da se radi o graditelju bunara iz tog razdoblja. Zainteresirao ih je i mehanizam za podizanje kante iz bunara, čime su se djeca bavila u vrtiću u suradnji s roditeljima izrađujući bunare od raznih materijala. U suradnji sa studenticama s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta istraživali smo prirodni dotok vode u bunare i filtriranje vode kroz slojeve zemlje. Spoznali smo da voda iz bunara nije za piće, ali se može upotrebljavati za druge svrhe, poput zalijevanja cvijeća, vrta, pranje auta… Istraživali smo i kako pronaći mjesto za kopanje bunara pomoću rašlji ili traženjem vode viskom. To nam je pokazao poseban suradnik koji i posjeduje te vještine.
Surađujući s lokalnom zajednicom prikupili smo razne zanimljive informacije o povijesti bunara. Knjižničar u Gradskoj knjižnici pronašao je u arhivi „Dugoselske kronike” zanimljivu priču o „Vatrenom zdencu iz Ježeva”. Braća Haleuš pri kopanju zdenca naišli su na izvor plina, zdenac se rasplamsao pa su dugoselski vatrogasci imali najneobičniju intervenciju u povijesti vatrogastva. Taj rasplamsali zdenac rasplamsao je dječju maštu i nastala je slikovnica „Vatreni bunar”, za koju su djeca sama nacrtala ilustracije. Slikovnicu smo izložili na dječjem odjelu Gradske knjižnice.

Igra i istraživanje bunara u gradu i okolici već dulje traje, nastao je projekt koji smo nazvali „Stari bunari”. Takav naziv odražava starinu i težinu samog izgleda dotrajalih bunara, a s obzirom na to da je to dječja ideja dopustili smo si kreativnu slobodu.

Aktivnosti i istraživanja o temi bunara brižljivo smo dokumentirali u našoj knjizi „Velika knjiga malih istraživača starih bunara”. Knjiga je ostavila odličan dojam na gradonačelnika pa je predložio da od nje napravi brošura o starim bunarima u svrhu očuvanja kulturne baštine.
Šetnjama gradom i u suradnji s roditeljima prikupljali smo fotografije bunara iz grada i okolice. Skupili smo veliku zbirku fotografija i izradili kartu bunara Dugog Sela, ali smo i uočili mnogo starih dotrajalih bunara. Djecu je rastužila takva spoznaja, stoga smo odlučili senzibilizirati zajednicu da se poduzmu aktivnosti u svrhu očuvanja bunara kao vrijednog i lijepog dijela kulturne baštine.

Sve aktivnosti i istraživanja u vrtiću i organiziranje posjeta ostvarivali smo u suradnji s ravnateljicom i pedagoginjom vrtića. Tako je nastalo i pismo dječje inicijative upućeno Gradskoj upravi, a ravnateljica i pedagoginja dogovorile su nam susret s gradskim čelnicima kako bi djeca dala svoj doprinos za očuvanje kulturne baštine – starih bunara te ojačala svoje građanske kompetencije.

Iako smo mali, i mi smo svoj glas za očuvanje kulturne baštine dali. Zahvaljujemo gradskim čelnicima na suradnji. Dječji vrtić Dugo Selo [ IZ DRUGIH IZVORA | dugoselo.hr ]