… Katarina TOLJA i konzulica Republike Hrvatske u Milanu Iva PAVIĆ. Ideja o potrebi gradnje mostova ne samo na kulturnoj već i na obrazovnoj razini između Republike Italije i Republike Hrvatske počela je na proslavi Dana hrvatske državnosti u Milanu u lipnju 2017. godine te uz nesebični angažman konzulice Ive Pavić dovela do suradnje ove dvije ugledne škole.

Od 25. veljače do 3. ožujka učenici prvih i drugih razreda naše škole u pratnji profesorice Ivane MIOŠIĆ i profesora Jasmina DERAKOVIĆA živjeli su u obiteljima domaćina i sudjelovali u redovitoj nastavi milanske gimnazije. Svakodnevno pohađanje nastave, popodnevna terenska nastava i zajedničko druženje ostavili su dojam na sve sudionike ovog iznimno zanimljivog tjedna u Milanu. Profesori škole domaćina pokazali su izniman trud pri osmišljavanju satova i uključivanju naših učenika u nastavu. Naši su učenici pritom pokazali iznimnu zrelost, znanje i svestranost.
UPOZNAVANJE S BOGATOM MILANSKOM POVIJEŠĆU
Za poslijepodnevni dio programa zaslužna je voditeljica projekta profesorica Veronica OLIVOTTO, koja nas je u kratkom vremenu provela najzanimljivijim dijelovima Milana te upoznala s najpoznatijim razdobljima bogate milanske povijesti. Ovaj višemilijunski lombardski grad jedan je od najbogatijih talijanskih gradova, a u mnogočemu (ne samo nogometu) i najpoznatiji. Prve asocijacije koje vezujemo za Milano jesu: gospodarstvo, industrija, financije, Expo, moda i dizajn, obitelji Visconti i Sforza, književnost, glazba i, naravno, naš Ruđer Bošković.
Prvog dana terenske nastave posjetili smo Palazzo Marino – Gradsku vijećnicu, nazvanu po vitezu Tomasu Mariniju. Palaču, koja je dio talijanske nacionalne baštine, gradili su isti majstori koji su gradili i milansku katedralu. Palača je prepuna slika s mitološkim motivima, tapiserija i fresaka iz 16. stoljeća, a danas je, kao i u srednjem vijeku, sjedište Gradskog vijeća Milana. Posjet novopostavljenom kipu Ruđera Boškovića, koji je izradio nitko drugi nego još jedan naš velikan Ivan Meštrović, iznimno nas je dojmio kao i šetnja do njegova posljednjeg počivališta u crkvi Santa Maria Podone.
Posebno zanimljiva bila nam je povijest Milana iz rimskog doba. Krajem 4. stoljeća car Dioklecijan proglasio je Milano prijestolnicom Zapadnoga Rimskog Carstva, na čijem je čelu bio suvladar Maksimilijan. Vidjeli smo ostatke zidina iz tog razdoblja, dobro očuvane kule, stupove San Lorenza, crkvu Santi Apostoli e Nazaro, a posjetili smo i Arheološki muzej te Prirodoslovni muzej.

REMEK-DJELA: POSLJEDNJA VEČERA I DUOMO
Sljedećeg dana bili smo u Accademia di belle arti di Brera, u kojoj je Ruđer Bošković, kao profesor optike, osnovao zvjezdarnicu. Iz kratkog obilaska pinakoteke Brera svakako moramo istaknuti remek-djelo La cena di Emmaus talijanskog majstora Caravaggija, rođenog u Milanu. Govorimo li o likovnoj umjetnosti i svjetskim majstorima, najupečatljiviji je bio posjet kapelici Santa Maria delle Grazie, u kojoj je oslikana Posljednja večera Leonarda da Vincija, golema freska koja nas je ostavila bez daha.
Duomo, glasovito gotičko zdanje, sjedište je milanske nadbiskupije posvećeno Marijinu Uznesenju. Katedrala je građena od 14. stoljeća i druga je najveća katedrala u Italiji. Stručno vodstvo u samoj crkvi i posjet Muzeju Duomo pomogli su nam udahnuti dašak sakralne umjetnosti kojim obiluje ovo velebno zdanje.
ARRIVERDERCI MILANO!
Posljednjeg dana naše milanske avanture posjetili smo našu konzulicu u konzulatu Republike Hrvatske. Uz prigodan domjenak, konzulica nas je upoznala s djelatnosti konzulata, s posebnim naglaskom na projekt koji uključuje naš grad i našu školu, a rezultirao je knjižicom o životu i djelu Ruđera Boškovića.
Nakon dirljivog pozdrav „arriverderci”, na putu prema Dubrovniku zaustavili smo se u Veneciji, okupanoj kišom, ali ništa manje fascinantnoj i uvijek čarobnoj.
Projekt „Ruđer Josip Bošković – od Dubrovnika do Milana” vrijednim su prepoznale i Zaklada Kaboga te TZ Dubrovnik, koji su ga uvrstili u svoj program sufinanciranja. Kako je 2018. godina Europske kulturne baštine kojoj je svrha potaknuti otkrivanje i istraživanje europske kulturne baštine te ojačati osjećaj pripadnosti zajedničkom europskom prostoru, ovaj je projekt tome naveliko pridonio. [ IZ DRUGIH MEDIJA | glasgrada.hr  ]