1) NEUČINKOVITO ISPITIVANJE

Slabo propitivanje može uključiti neku od sljedećih pogrešaka ili sve njih:

• postaviti pitanje samo jednoj osobi umjesto svima, a tek se nakon kratkog promišljanja obratite pojedincu pitanjem: „U redu, što ti misliš?”
• postaviti pitanje cijelom razredu, a onda iz jednog odgovora izvući zaključak da su svi sve razumjeli i krenuti dalje
• slušati odgovore uvijek istih učenika s rukom u zraku i nikada ne zamoliti većinu sa spuštenim rukama da pridonesu raspravi
• poslušati netočan odgovor učenika, zatim prijeći na drugog učenika, ne vrativši se na prvog kako biste provjerili je li sad razumio.

2) PRIHVAĆANJE OSREDNJOSTI

To uključuje prihvaćanje polovičnih usmenih odgovora ili primjeraka osrednje napisanih sastava. Takav pristup podrazumijeva da učitelj rutinski prihvati rad učenika za koji se može reći da je kompletan, ali je daleko ispod učenikovih mogućnosti. Kad su u pitanju usmeni odgovori dovoljno je kratko reći: „To je gotovo točno, sada to samo reci na malo bolji način, koristeći cijele rečenice, povezujući ideje.” Katkad prihvaćanje osrednjosti znači prihvatiti potpuni odgovor nauštrb kvalitete.

3) PREMALO PRAKSE I VJEŽBANJA

Prema mom iskustvu, ovo je čest problem. Odnosi se i na osposobljavanje odraslih: ispričaju vam sve o fantastičnim stvarima koje može novi IT sustav, pokažu vam kako radi, ali vi to zbog nedostatka prakse brzo zaboravite. Učenici trebaju mnogo prakse i vježbanja uz povratne informacije, trebaju često ponavljati i postupno prelaziti na teže zadatke. Uobičajena je pogreška previše se usredotočiti na predavanje, a ne ostaviti dovoljno vremena za praktični dio. Nije dovoljno osloniti se na domaću zadaću, iako to pomaže. Morate vidjeti učenike kako odrađuju praksu pred vama.

4) PRETPOSTAVITI DA SU NAUČILI

Još je jedan uobičajeni problem kad imate mnogo ideja, a ne provjerite pritom jesu li učenici razumjeli odnosno procesuirali informacije tako da ih se mogu prisjetiti kasnije. Ključno je sustavno provjeravati razumijevanje. Ako istaknete neke nove tehničke riječi, učenici ih moraju izgovoriti i upotrijebiti, a nakon određenog ih se vremena trebaju prisjetiti. Prečesto sam imao prilike vidjeti fenomen „na jedno uho unutra, na drugo van”. Prepoznavanje riječi nije isto što i njihovo poznavanje.

5) NEDOSTATAK ASERTIVNOSTI

Kad je u pitanju upravljanje u učionici, vrlo je važna zamka koju treba izbjeći nedostatak asertivnosti, odnosno kada se ne držite samouvjereno i ne suočavate se s problematičnim ponašanjima. U prostoriji punoj tinejdžera morate biti sigurni da upravljate situacijom. To je vaša soba, nema područja u njoj u koje vam je zabranjeno zalaziti. Stojeći mirno i uspravno, ostvarujući kontakt očima, svojim glasom i pogledom morate doprijeti do svakoga, primjećujući i male stvari. Ako želite da odlože olovke, onda to moraju učiniti svi; ako želite da gledaju prema naprijed, onda to uključuje svakog učenika. Budite strpljivi, ali inzistirajte i budite čvrsti.

6) DOPUSTITI ODVLAČENJE POZORNOSTI

Katkad se nastavni sat, čak i kada na početku imate pozornost učenika, jednostavno može raspasti. To se može dogoditi zbog predugog zadatka, možda su neki učenici brži od drugih, možda govorite predugo bez uključivanja učenika, možda dopuštate da povremeno brbljanje eskalira tako da dio učenika zaostaje u ispunjavanju zadataka. Sa svim se tim stvarima treba suočiti. Razinu fokusa i pažnju koju zahtijevate možete ponovno uspostaviti, zatražiti ili objasniti u bilo kojem trenutku.

7) NISKI CILJEVI

S ovim se problemom može biti teško suočiti, jer učitelji vrlo rijetko očekivanja namjerno postavljaju prenisko. To se događa kada ne poznajemo kurikulum ili učenike dovoljno dobro. Aktivnosti moderiranja za vrijeme kontinuiranoga profesionalnog razvoja ključne su za postavljanje standarda, morate znati kako bi izvrsnost mogla izgledati u bilo kojim uvjetima i boriti se za nju, poučavati prema vrhu. Najčešće se ovaj problem odnosi na skupinu učenika u razredu. Trebalo bi uvijek sebi postaviti pitanje: „Ima li ovdje netko kome je potrebna dodatna vježba?” To možete saznati samo ako ih tjerate naprijed kako biste vidjeli za što su sve sposobni.  

8) NEODGOVARAJUĆE TESTIRANJE

Grozno je pisati test za koji niste dovoljno pripremljeni. „Poučavanje za test” ima loš ugled, jer sugerira da učitelj poučava samo ono što će biti na testu. Međutim, velika je zamka ako poučavate gradivo koje ne uključuje ono što će se ocjenjivati. To se može dogoditi ako se koriste opći testovi, a nastavnici ih ne prouče prije podučavanja. To može također biti pitanje ispita, morate balansirati izazov s izgradnjom samopouzdanja. Dakle, u kontinuiranom profesionalnom razvoju vrlo je važno osmisliti učinkovite procjene koje postižu dobru ravnotežu.

9) ZBUNJUJUĆI ZADATCI

Prilično česta zamka jest zbunjujuća svrha učenja te zadatci. Moguće je da isplanirate lekciju gdje ćete provoditi aktivnost A, B i C i da pritom mislite da ste pokrili gradivo. Međutim, ako niste izričiti što se tiče svrhe učenja za svaki zadatak, stvari mogu poći krivo. Učenici su zabavljeni radom na zadatcima, možda su entuzijastični, ali možda ne uče ono što ste željeli da nauče. Možda je aktivnost pak preteška da bi ju učenici mogli slijediti i uzima previše vremena za razliku od jednostavnoga izravnog poučavanja. Morate prvo misliti o svrsi poučavanja, a zatim o zadatcima.

10) PREVIĐANJE POGREŠAKA

Diferencijacija je teška i često problematična. Valja zapamtiti da su potrebe učenika, kada je u pitanje učenje, obično više slične nego što su različite. Međutim, vremenom, kao i kod uzgajanja posebnih vrsta u vrtu, postoji rizik zanemarivanja najboljih ili osrednjih. Vole li vas roditelji vaših najuspješnijih učenika ili učenika s posebnim potrebama zbog pozornosti koju dobivaju njihova djeca? Možete krenuti od toga. Jeste li provjerili svoje lošije učenike kako biste vidjeli napreduju li? Zovete li njihove roditelje jednako često? Ovo su dobri poticaji i izazovi za sve nas. Najveća je zamka ignorirati problem.

………………

NAPOMENA

• Teacherhead – blog Toma SHERRINGTONA koji je poučavao 29 godina, sada je posvećen radu s učiteljima i pronalaženju suvremenih obrazovnih ideja.
• Izvor: teacherhead.com