Dinka Juričić

Male projektne aktivnosti uz temu:

Ophodnici u pokladnoj magiji – godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastavštine

Mali uvod: priča o maskama

Priča o maskama starija je od povijesti: zapisana je na špiljskim crtežima nastalima prije desetak tisuća godina. Na njima vidimo naše pradavne pretke koji su maskama pridavali magijska svojstva: lovci su se oslikavali bojom i ogrtali krznom i perjem prije polaska u lov kako bi maskom prevarili i nadmudrili životinje, a sebi ulili dodatne hrabrosti i snage da ih ulove i ubiju. Ratnici su se maskirali iz istih razloga. Šamani i svećenici maskirali su se da prevare i nadmudre prirodu, zle sile, nesreće, bolesti i smrt... 

Te dvije uloge maske ostale su do danas: njome varamo druge, a sebe štitimo, ohrabrujemo ili osnažujemo. Maske koje danas nosimo suptilnije su od onih iz špiljskih vremena pa ih katkad i nismo svjesni. Naša šminka i markirana odjeća zapravo su maske kojima smo se naoružali kako bismo vodili neke svoje bitke, glumili u nekim svojim predstavama. Maskirati se može i bez šminke i kostima, samo svojim ponašanjem. Takve maske obično zovemo društvenim maskama: glumimo da smo netko drugi, na primjer glumimo veseljake skrivajući tom maskom svoju unutrašnju tugu, glumimo dobrice skrivajući tom maskom svoje sebičnosti, ljubomore, zavisti, glumimo loše momke, a zlostavljajući druge zapravo skrivamo svoje nesigurnosti i strahove. Društvene mreže vrve društvenim maskama: svi se na Fejsu nastojimo predstaviti onako kako bismo željeli da nas drugi vide... Psiholozi kažu da je maska naše lažno lice koje nosimo kako bismo ostavili određeni dojam i sakrili osjetljive dijelove sebe.

Poklade

Natuknica o pokladama u Hrvatskoj enciklopediji (http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=49035 ):

poklade, kalendarski običaj smješten u razdoblje između Bogojavljenja (6. I.) i korizme. Obilježavaju ga maskirani ophodi i zabave, veselje, ludovanje i razuzdanost te obilje jela i pila. Vrhunac je događanja u posljednju nedjelju, ponedjeljak i utorak (pokladni utorak) prije Pepelnice (Čiste srijede). Korijeni su običaja pretkršćanski i u prvom redu magijskoga, apotropejskoga značaja: prerušavanjem, oblačenjem odjeće s naopake strane, zaglušnom bukom, sipanjem pepela i sl. trebalo je otjerati zimu, demone i zle sile te odbiti njihovo djelovanje od ljudi, stoke, domova i usjeva.

... Unatoč otporu Crkve običaj poklada nastavio se i nakon kristijanizacije, ali su taj neposluh društvenim i vjerskim sponama, ludovanje te nepoštovanje spolnih i drugih društvenih tabua ipak bili kalendarski smješteni u razdoblje neposredno prije korizme, kao razdoblje »toleriranoga« grijeha na koje se odmah nastavljalo razdoblje pokore i pokajanja.

... Od kasnoga srednjeg vijeka priređivanje pokladnih povorki širilo se u gradovima katoličke Europe, najprije u Italiji, gdje je nastao talijanski karneval (Rim, Venecija), a zatim u Francuskoj, Belgiji, Njemačkoj i dr. Ophodi s pokladnim maskama nisu bili samo prigoda za zabavu, već su ruganjem i kritiziranjem javnih osoba i aktualnih događaja stekli kritički naboj u predstavljanju obrnutoga svijeta i odnosa među ljudima. Po otkriću Novoga svijeta karnevali su se uobičajili i na američkom tlu; najveći je u Južnoj Americi u Rio de Janeiru, a u Sjevernoj Americi u New Orleansu... 

Dva tipa pokladnih događanja u hrvatskoj folklornoj tradiciji

a) Ruralnom tipu pokladnih događanja svrha je bila duhovno „očistiti“ cijeli kraj, zaštititi ga od zlih duhova i donijeti plodnost i zdravlje. U Hrvatskoj enciklopediji taj je tip pokladnih događanja opisan ovako:

... Sudionici su skupine muškaraca odjevenih u životinjske kože (krzna), sa zvoncima obješenima na tijelu ili nošenima u ruci: zvončari u okolici Rijeke, baukači u Međimurju, bušari u Slavoniji, buše u Baranji, didi u Dalmatinskoj zagori i okolici Sinja, didići u Lici. Iako se razlikuju u pojedinostima, osobito u maskiranju glave (kožne, krznene i drvene maske, životinjski rogovi), povezuje ih njihovo ponašanje: brzo se i agresivno kreću u skupini, gdjegdje u posebnom ritmu, stvaraju buku zvonima, rogovima, klepetaljkama, vitlaju štapovima i toljagama, plaše djecu i proganjaju mlađe žene, nastojeći ih posuti pepelom ili namazati čađom. Uz njih su redovito likovi djeda/dida i babe (oba u izvedbi muškaraca, odjevenih u staru i otrcanu odjeću), koji izvode opscene prizore, oponašaju spolni čin, pa je u djedovoj opremi često poseban rekvizit u obliku falusa ili pak tikve koje predstavljaju testise. U ophodima sudjeluju i osobe prerušene u medvjeda, konja, devu s goničem, Ciganina, vraga, lopova, putujuće trgovce i sl. Pridružuju im se glazbenici i lijepo odjevene maske koje kadšto predstavljaju svatove, ali s komikom izvrnutih uloga, pa je mladoženja sićušan, a mladenka muškobanjasta, krupna i često trudna (oboje u izvedbi muškaraca). Upriličuju se porođaji s već odraslim čedom, pogrebi s oživljavanjem mrtvaca i sl. Obilje seksualnih aluzija, igre u kojima smrt zamjenjuje novi život, kao i ostala obilježja toga tipa poklada upućuju na ostatke drevnih magijskih postupaka za izazivanje plodnosti i odbijanje zlih sila... 

b) Gradski tip pokladnih događanja usmjeren je na zabavu i društvenu kritiku. U Hrvatskoj enciklopediji opisan je ovako:

... Značajna im je sastavnica lutka (mesopust, pust u Primorju, krnje u Dalmaciji, poklad na Lastovu, fašnik u Samoboru, princ-karneval u Zagrebu i sl.), izložena cijeloga pokladnog razdoblja u javnome prostoru ili nošena kao centralna figura u pokladnom ophodu, koju se osuđuje kao krivca za sve nevolje u protekloj godini. U središnjem dramskom prizoru sudjeluju tužitelj, sudac, branitelj i tugujuća rodbina optuženog, a nakon završetka sudskoga postupka osuđena se lutka pogubljuje (spaljivanjem, utapanjem, vješanjem).

Pokladna je lutka simbolično dežurni krivac za sve nedaće i zla iz protekle godine, zato joj se sudi i zato – kad prizna svoju krivnju – mora biti javno pogubljena, najčešće spaljivanjem. Njezinim spaljivanjem u dim simbolično odlaze i svi problemi koji su nas mučili i najavljuju se bolji dani. 

Za gradski je tip pokladnih običaja uobičajen i pokladni korzo: karneval s povorkama maskiranih skupina i alegorijskih kola te kostimirani balovi (krabuljni plesovi). Najstariji takav karneval u Hrvatskoj je Riječki karneval: tradicija mu seže u 16. stoljeće (najavu događanja na ovogodišnjem Riječkom karnevalu pogledajte na http://www.rijecki-karneval.hr/ ). Dugu i bogatu tradiciju imaju i Samoborski fašnik, Turopoljski fašnik, Dubrovački karnévô, karneval u Opatiji... 

PRIJEDLOZI MALIH AKTIVNOSTI

I. MALE KREATIVNE I ZABAVNE AKTIVNOSTI

1. Odaberi jedan književni ili filmski lik koji ti se posebno sviđa pa osmisli i nacrtaj, a kasnije i napravi masku kojom ćeš ga predstavljati na školskome maskenbalu.

2. Sastavi popis svih učenika u razredu pa pretraži slike na internetu i za svakoga odaberi masku koja bi mu po tvojemu mišljenju najbolje pristajala. Objedini sve to na blogu poput ovoga:http://majezmaje.blogspot.hr/2014/10/inspiracija-idemo-na-maskenbal-40-ideja.html.

3. Zabavi se igricom kojom ćeš odabirom šminke i maske od obične djevojke napraviti „partijanericu“ http://igre247.net/game/1862/Sminkanje-Maskiranje-Partijanerice.html. Uoči koji se sve dijelovi tijela u toj igri mogu „poboljšati“ novima. Probaj i ti nacrtati neki običan ženski ili muški lik te mu dodati gomilu pomagala kojima će se moći pretvarati u neku novu ili drukčiju osobu.

II. MALE AKTIVNOSTI ZA UPOZNAVANJE NEMATERIJALNE BAŠTINE

1. Pogledaj video o halubajskim zvončarima na https://www.youtube.com/watch?v=z9-q08GpyRY. Video ima samo zvučnu podlogu, ali nema teksta. Budi komentator i narator: objasni što su to halubajski zvončari, što oni zapravo rade i zašto te zašto je godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastavštine uvršten na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. U pripremanju komentara i naracije kreni od podataka na linku: http://www.halubajski-zvoncari.com/.

2. Pročitaj članak o brgudskim zvončarićima na http://www.novilist.hr/Vijesti/Regija/node_1585/Usred-zime-u-kratkim-rukavima-Pogledajte-kako-je-bilo-na-Micoj-zvoncarskoj-smotri-u-Velom-Brgudu?meta_refresh=true. Posebnu pozornost obrati na priču dječaka Iana Brecoja. Od podataka koji ti se čine važni sastavi kratki govor o tome kako se čuva i prenosi nematerijalna baština.

3. Najatraktivniji dio karnevalske povorke su alegorijska kola. To su posebno dograđena i okićena vozila koja sudjeluju u završnoj karnevalskoj povorci prikazujući simbolično neku karnevalsku temu. Pogledaj videovijesti na stranici http://rijecanin.rtl.hr/video-pripreme-za-karnevalsku-povorku-stare-gedore-spremne-ulaze-se-puno-no-koliko-cemo-od-karnevala-dobiti/. Dogradi neki stari automobil, vlakić, brodić... ili neku drugu igračku i od nje napravi alegorijska kola.

III. MALE AKTIVNOSTI ZA RAZVIJANJE FINANCIJSKE PISMENOSTI

1. Pronađi neki dobar naputak o šminkanju za maškare i dobro ga prouči. Provježbaj svoje umijeće šminkanja prvo na nekome svojem strpljivom prijatelju ili prijateljici, a kad svladaš tajne šminkerskog zanata, osmisli nekoliko atraktivnih oslikavanja lica za maškare. Odredi cijenu jednog šminkanja (uračunaj troškove šminke, potrebnog vremena i rada...) Snimi svoja najuspješnija oslikavanja lica, napravi dobru reklamu i šminkanjem zaradi svoj džeparac.

2. Nematerijalna baština može biti sjajna turistička atrakcija i prigoda za odličnu zaradu. Pročitaj članak o Riječkom karnevalu i obrati pozornost na troškove karnevala i na zaraduhttp://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Ludi-vikend-maskaranih-nemotarija-Sve-sto-trebate-znati-o-finalu-Rijeckog-karnevala. Kad biste ti i tvoji prijatelji željeli organizirati tradicijski karneval ili neko slično događanje iz zavičajne nematerijalne baštine, morali biste prvo dobro proučiti što sve morate platiti da biste mogli sastaviti troškovnik. U općini i turističkoj zajednici morali biste doznati što treba platiti gradu, morali biste izračunati troškove oglašavanja i reklamiranja događaja, izrade kulisa, plaćanje glazbe... Pokušajte osmisliti ludo atraktivno događanje, dobro izreklamirano i toliko raskošno da privuče golemi broj gostiju. Sastavite za njega troškovnik. Iz članka o Riječkom karnevalu doznali ste da je omjer ulaganja i zarade otprilike 1 : 5. Predvidite i izračunajte tko bi sve u vašemu mjestu mogao dobro zaraditi događajem koji organizirate i kako biste to mogli iskoristiti da smanjite svoje troškove.

IV. MALE ISTRAŽIVAČKE AKTIVNOSTI ZA RAZVIJANJE INFORMACIJSKE PISMENOSTI

1. Pročitaj početak enciklopedijske natuknice koja objašnjava pojam MASKA. Koje NOVE podatke o tom pojmu doznaješ iz natuknice? Doznaj još više o maskama tako da možeš dopuniti natuknicu u tekst od 200 riječi.

Obrazina, krinka, krabulja, prekrivalo za lice izrađeno od kartona, kože, krzna, drva, različitih vrsta tkanina i dr. materijala. Termin maska može se odnositi i na cijeli maskirani lik (uključujući šminku, frizuru, kostim), pa i na složene likove u kojima sudjeluje više ljudi (maske zmajeva, četveronožaca i sl.). Nošenjem maske privremeno se prikriva i mijenja ne samo lice već i cijelo tijelo. 

2. Pročitaj natuknice koje objašnjavaju pojam maskiranje. Uoči koje se vrste maskiranja spominju u tim natuknicama. Malo razmisli: možeš li se dosjetiti još situacija u kojima bi se mogao koristiti pojam maskiranje? Istraži na internetu pa dopuni natuknicu.

Enciklopedijski rječnik: maskiranje 

(prema maskirati < njem. maskieren) (engl. i franc. camouflage), u vojništvu, prikrivanje lažnim oblicima radi zavaravanja, iznenađivanja, zbunjivanja ili izigravanja protivnika. Napose, mijenjanje vanj. izgleda osoblja, oružja, taktičkih postrojba, objekata i položaja kako bi se stopili s izgledom okoline i tako postali teže uočljivi (taktičko maskiranje). Operativno i strategijsko maskiranje odnosi se na sveukupne oružane snage ili državu, a provodi se radi skrivanja planova, namjera i dr. Maskiranje obuhvaća i djelovanja kojima se protivnik navodi na pogrješno zaključivanje manipuliranjem, iskrivljavanjem ili lažiranjem informacija.

Prehrambeni rječnik: maskiranje 
Maskiranje – pojam koji označava prekrivanje nepoželjnog mirisa, boje i okusa namirnica, dodavanjem drugih namirnica, začina ili dodataka s jačim mirisima, svojstvima i svježijom bojom. Na primjer: češnjak u kobasicama može pokriti blago užegli miris masnog mesa, dodavanje rajčice voćnim marmeladama daje ljepšu boju... 

3. Pročitaj natuknice o ophodnji. Uoči koje se vrste ophodnji spominju u tim natuknicama. Istraži i druga značenja pojma OPHODNJA koja nisu spomenuta u tim natuknicama. Ukratko ih objasni i dodaj u rječnik.

Posebnu pozornost obrati pučkim ophodnjama: uskrsnoj, božićnoj i pokladnoj. Istraži pa sastavi popis gradova poznatih po pučkim ophodnjama, ukratko opiši običaj. Za ophodnje u kojima su ophodnici kostimirani opisima dodaj i fotografiju.

Enciklopedijski rječnik: ophodnja.

1. U vojništvu, izdvojeni dio kopnenih, pomorskih ili zračnih vojnih snaga koji prikuplja obavijesti, uništava ili uznemiruje neprijatelja, te čisti ili osigurava neko područje ili objekt...

2. U šumarstvu, trajanje proizvodnoga procesa kojim se osiguravaju što deblji i vrjedniji primjerci određenih tipova stabala; broj godina koji prođe od postanka do sječe drveća u održivu gospodarenju šumama. Npr. hrast lužnjak vrsta je drveća duga vijeka i može doživjeti i više od 1000 godina, pa se zato uzgaja u dugim ophodnjama.