Nastavnički dnevnik - Rujan

SLUŠANJE PROSTORA

Čovjek je emotivno povezan s okolinom: prostor u kojem dulje boravi utječe na oblikovanje njegovih raspoloženja i ponašanja. Učionica, dakle, nije samo prostor, ona je i ozračje koje ili poziva na rad i na druženje... ili ne poziva. Sve u učionici šalje poruku učeniku: ulazna vrata, zidovi, klupe, ploča. Zatvorite načas oči, zamislite da ste učenik i poslušajte poruku koju vam šalje učionica u koju ulazite. Na što vas ta poruka poziva?

Raspored klupa

Poslušajmo i usporedimo dva prostora na slici. Prvi prostor rasporedom klupa pokazuje središnju ulogu učitelja u razredu, učenicima šalje poruku da se od njih očekuje da budu publika usmjerena na ploču i na učitelja. Drugi prostor rasporedom klupa šalje poruku učenicima da će učiti zajedno, u malim skupinama, usmjereni jedni na druge, ali kad negdje zapnu,okrenut će se prema ploči i učitelj će im pomoći. Raspored klupa u razredu poruka je učenicima o načinu rada i očekivanjima. Raspored klupa zapravo oslikava učiteljevu filozofiju poučavanja. 

Odabir boja

Dok je klupe relativno jednostavno presložiti u razredu, s bojama ide malo teže jer je promjena boja zidova, drvenine, podova...  povezana s popriličnim troškovima. Ipak, vrijedi razmisliti i o tome. Psiholozi tvrde da nam 87 % ukupnih osjetilnih dojmova koje primamo dolazi kroz boje. Svaka boja ima svoju priču i na drukčiji način utječe na nas.

Uglavnom nemamo mogućnost utjecati na odabir boje zidova, drvenine i poda, ali svatko u svojoj učionici može odabirom boje nekih malih, jeftinih ili uradi-sam detalja stvoriti dominantnu boju za ozračje kakvo želi stvoriti među učenicima.

Sklad

Sklad u prostoru suprotnost je kaotičnosti. Sklad podrazumijeva red, uravnotežen odnos među dijelovima, slogu.

Na slici je ista učionica prije i poslije preuređenja. Ako je prostorija na prvoj slici djelovala dosadno, na drugoj djeluje pomalo histerično zbog agresivnog uzorka na podu koji bez ikakvoga opravdanog razloga potpuno dominira prostorom. 

Funkcionalnost

Ergonomijska psihologija nudi rješenja za takvo oblikovanje radne okoline koje će spriječiti ili smanjiti sve ono što izaziva nepotrebni umor, agresiju te ometa produktivnost... Prvi neprijatelj funkcionalnosti jest pretrpanost. Poslušajte ova dva zida. Što čujete? Buku, strašnu buku, zar ne? Tolika je količina informacija na njima da učenik prestaje obraćati pozornost na sadržaje koje smo objesili na zid, doživljava ih kao šarenu tapetu. Ako je sve važno, onda ništa nije važno – zar ne? 

Stručnjaci kažu: kad nešto želiš istaknuti, izdvoji to. To bi trebao biti princip dizajniranja prostora i zidova u učionici. 

Ovo je zanimljiv primjer.

Naznačeno je stalno mjesto za određene vrsta sadržaja, no nisu svi sadržaji istodobnoo na zidu. Upravo dinamika pojavljivanja i nestajanja pojedinih sadržaja sa zida navest će učenike da ih pogledaju. Nema ništa dosadnije i nezanimljivije od slike ili plakata (ma kako odlično bio dizajniran) koji cijele godine visi na zidu. Prostor počinje djelovati zanemareno, šalje poruku da se jednom htjelo nešto reći, ali se odustalo... a to učenika doista ni na što ne potiče.

POTICAJNO OKRUŽENJE U UČIONICI

Učenici svaki dan satima moraju boraviti u zatvorenome prostoru, u jednoj prostoriji zajedno s mnoštvom drugih ljudi i pritom raditi ono što im se kaže da rade. To već samo po sebi zna biti prilično naporno. Zato je neopisivo važno da taj prostor bude dinamičan i poticajan. Ali ne samo to: taj prostor mora biti i NJIHOV, obilježen njihovim osobnostima, tragovima, idejama... Sasvim se drukčije osjećamo i ponašamo u prostoru koji smo sami djelomično dizajnirali nego u prostoru koji je netko uredio za nas. Kako uključiti učenike u dizajniranje poticajnog okruženja u učionici?

Planiranje „dana“

Sigurno ste već sastavili kalendar dana koje planirate obilježiti ove školske godine ovisno o tome kojim razredima i koje predmete predajete. U razrednoj će nastavi tih dana biti najviše: prvi dan jeseni, zime, proljeća, vjerski blagdani, Dan vode... Potaknite učenike da se udruže u trojke i da svaka trojka odmah na početku godine odabere jedan danza čije će obilježavanje biti zadužena. Trebaju isplanirati, osmisliti, dizajnirati i napraviti sadržaje za dio učionice posvećen danu za koji su se odlučili.

Time učenici preuzimaju odgovornost za uređenje dijela učionice. Tri tjedna prije odabranog danatrebaju osmisliti plan, dva tjedna prije trebaju donijeti i pokazati skicu te pripremiti materijal za uređenje. Tako ih odgajamo i za preuzimanje inicijative i za kreativno razmišljanje i za – možda najvažnije – preuzimanje odgovornosti za posao i poštovanje dogovorenih rokove. Osim toga, dobivaju sjajnu priliku za samoostvarenje. Potaknite ih da budu drukčiji, originalni, jedinstveni, zanimljivi, da naprave nešto o čemu će se pričati.

Ovisno o dijelu učionice koji možete odvojiti za te dane, učenici mogu osmisliti kut prostorije, zid, ulazna vrata ili pano.

Kutija za razredne uspomene i  knjiga dojmova

Prostor ćete učiniti NJIHOVIM ako u njemu bude mjesta za čuvanje njihovih uspomena i sjećanja na vlastite uspjehe. Sjajno je rješenje za to jedna velika teka za bilježenje onoga što im se svidjelo, nije svidjelo, što ih je dotaknulo, razljutilo, raznježilo u razredu... i jedna kutija u koju će stavljati fotografije svojih kreacija za odabrane dane, fotografije s izleta, proslava rođendana u razredu i slično. Na kraju svakoga mjeseca na satu razredne zajednice možete zajednički prelistati i pregledati sadržaje koje su upisali, spremili i komentirati ih. Ne treba reći koliku će im vrijednost te uspomene imati na kraju školske godine (tad ih možemo digitalizirati i dati im da ih ponesu kući).

Nemojte sami dizajnirati korice knjige dojmova ni kutiju za uspomene. Tražite da se jave dobrovoljci spremni dati sve od sebe da to izgleda čarobno.

Pano za osobu tjedna

Za samo desetak kuna možete kaširati stiropornu ploču i od nje napraviti podlogu panoa za osobu tjedna. Prednost je kaširane stiroporne ploče u tome što je lagana, lako se može izraditi i što se sadržaji s nje mogu lako skidati i mijenjati. Ideja osobe tjedna jest da se svaki tjedan (abecednim redom kao u imeniku) jedan učenik sam predstavi. Pano je taj tjedan njegov: može staviti svoje fotografij s izleta, avatura, zapise o hobijima, svoje likovne, literarne i ručne radove, bilješke o filmovima, glazbi, knjigama, igricama koje voli... Na taj način dobiva priliku reći drugima u razredu nešto što želi da saznaju, ima se priliku pohvaliti. I, u konačnici, ima priliku vidjeti kako će drugi reagirati na njegovo predstavljanje te što će zapisati o njemu u razrednu knjigu dojmova.

Škrinjica prijedloga

Bilo bi dobro u učenika razviti naviku slanja povratnih informacija o nastavi i poučavanju te predlaganja poboljšanja i promjene u načinu rada, odnosima u razredu i slično. Na taj bi način doista aktivno sudjelovali u kreiranju života i rada svoje razredne zajednice. U tome bi im mogla pomoći škrinjica za ubacivanje prijedloga. Učitelj/učiteljica bi tu škrinjicu otvarao/otvarala dan prije sata razredne zajednice, pročitao/pročitala bi prijedloge i jedan dio sata bi posvetio/posvetila razgovoru o njima. To bi učenicima puno značilo, imali bi osjećaj da ih se čuje, poštuje, da mogu mijenjati nešto...

Na slici je ideja o škrinjici predstavljena plakatom i papirićima. Ideja je vrlo zanimljiva jer su razvrstani prijedlo o ponašanju, međusobnoj suradnji učenika te suradnji učenika s učiteljem/učiteljicom. Nedostatak je što nema tajanstvenosti ako to cijelo vrijeme visi na zidu  te tako s vremenom prestaje biti zanimljivo. Zato je možda bolja ideja da to stvarno bude škrinjica, kutijica... koja će se jedanput na tjedan prazniti te će se razgovarati o prijedlozima.