SVAKI JE UČENIK JEDINSTVENA PRIČA

Autor: Dinka Juričić

Moram znati na što vozi moj auto prije nego što počnem točiti gorivo: kad dizelaš pogreškom natankam benzinom, auto doduše krene, ali se nakon nekoliko stotina metara motor zablokira i vozilo stane. Nije dovoljno samo istočiti sve gorivo i isprati spremnik, kvar je širi i zahvatio je cijeli sustav za ubrizgavanje goriva i motor. Sve treba očistiti, oprati, propuhati... Vjerojatno će trebati promijeniti i filtar, brizgaljke, katalizator, senzore... Kad se učenik zablokira i stane, često je problem sličan: ne vrijedi ga gurati, kažnjavati niti se ljutiti na njega... Ostaje blokiran sve dok mu ne pomognem isprazniti spremnik i očistiti ono što ga je blokiralo. Drugim riječima, moram poznavati svojega učenika prije nego što ga počnem poučavati. Moram ga još bolje upoznati želim li ga i odgojiti. 

Koliko je moj učenik EMOCIONALNO PISMEN?

Svako je ponašanje samo posljedica: neka nas emocija navede na određeni način gledanja i razmišljanja, a njima se pak vodimo u odabiru načina ponašanja u određenoj situaciji. Tako se zatvara krug: emocija, pa način razmišljanja, pa odabir ponašanja... pa iz toga izraste nova emocija... Ponašanja koja se ponavljaju postaju navike. A što je odgoj drugo nego razvijanje dobrih navika?

Emocija je subjektivna reakcija na promjene u vanjskome svijetu koje se nama čine važnima. Promjenama u vanjskome svijetu ne pripisujemo svi isto značenje, nisu nam svima jednako važne i ne izražavamo svoje emocije na isti način. Zato će ono što motivira jednog učenika, možda demotivirati drugoga. Neki će učenici zbog svojeg problema s razumijevanjem ili koncentracijom tražiti pomoć, a neki će se početi ponašati na neprihvatljiv način i odbijati pomoć.

Emocionalna pismenost sposobnost je čovjeka ne samo da prepozna svoja emocionalna stanja nego i da ih vrlo precizno imenuje. Imenujući emociju, konkretiziramo je, čistimo, odvajamo od sličnih osjećaja, povezujemo je s određenom životnom situacijom i svojim ponašanjem u takvoj situaciji. Emocionalno pismena osoba u stanju je preusmjeriti svoju (negativnu) emociju s osobe (ili sebe) na njezino (svoje) ponašanje. Dakle: Nisam ljutita na tebe (na sebe), nego na tvoje (ili svoje) ponašanje.

Emocionalno pismen učenik zna se nositi sa samim sobom, sa svojim zadatcima i učenjem. Uspješno se povezuje s drugima i surađuje s njima. Emocionalno nepismen učenik to nije u stanju i treba mu pomoći. Kako?

U Emocionalnoj nepismenosti, zgodnom malom priručniku Plavog telefona, pronaći ćete praktične vježbe za razvijanje četiriju ključnih vještina emocionalne pismenosti:

Kako moj učenik RAZMIŠLJA, odlučuje i rješava probleme?

Kad imamo dovoljno informacija i resursa potrebnih za rješavanje problema i kad su učinci odluka koje pritom donosimo predvidivi, obično razmišljamo ANALITIČKI. Kad to nemamo, prisiljeni smo razmišljati KREATIVNO.

Pregledajte mali, praktični podsjetnik o vještinama razmišljanja.

Pronađite i pregledan, dobro objašnjen i oprimjeren popis metoda i oblika rada za razvijanje suradničkog učenja s mnoštvom ideja za primjenu u razredu.

Najbrži način da upoznate način razmišljanja svojih učenika jest da im zadate da naprave zbirku. Svejedno čega, svejedno u kojem mediju: može to biti zbirka šalabahtera za predmet koji predajete, zbirka fotografija s kojeg od internetskih servisa, zbirka starih igračaka, kamenja ili lišća. O bilo kojoj zbirci da je riječ, vama će pogled na nju pružiti iznimno precizan uvid u to kako je od mnoštva pojedinačnosti učenik napravio sustav. Što je odabrao, kakvi su bili njegovi kriteriji odabira, kako je koncipirao sustav, kako ga realizirao, obilježio, predstavio i objasnio?

Pogled na učenikovu zbirku sve će vam reći o problemima koje ima u učenju. Učenje je zapravo pravljenje reda u entropiji informacija. Smišljajući i koncipirajući svoju zbirku (bilo čega), učenik samostalno razmišlja, propitkuje svoje odluke i traži najbolja rješenja. Time zapravo uči – učiti.

Koliko se uspješno moj učenik snalazi s FUNKCIONALNOM PISMENOŠĆU?

Funkcionalno nepismeni ljudi, kad pogledaju zadatke poput ovih triju koji slijede, odmahnu glavom i, čvrsto uvjereni, kažu: TO JE NEMOGUĆE. Funkcionalno pismeni ljudi razmisle, raspitaju se, proguglaju i smisle način da ih riješe.

U EU je trenutačno 20 % učenika mlađih od petnaest godina funkcionalno nepismeno! Funkcionalno nepismeni mladi ljudi nemaju razvijene vještine samoreguliranoga cjeloživotnog učenja pa nisu konkurentni na tržištu rada. EU planira do 2020. godine broj funkcionalno nepismenih smanjiti na 15 % posto. Aktivnosti su usmjerili na poticanje razvijanja osam vrsta funkcionalnih pismenosti:

• ČITATELJSKA PISMENOST (PISA je definira kao „razumijevanje i korištenje pisanih tekstova, razmišljanje o njima i angažman pri čitanju radi postizanja osobnih ciljeva, razvoja vlastitog znanja i potencijala te aktivnog sudjelovanja u društvu“.)

• MATEMATIČKA PISMENOST (PISA definira osam kompetencija matematičke pismenosti: matematičko mišljenje i zaključivanje; matematičko argumentiranje; komunikacija; modeliranje; postavljanje i rješavanje problema; prezentiranje; korištenje simbolima, formalnim i tehničkim jezicima i operacijama; uporaba alata i tehnologija).

• PRIRODOSLOVNA PISMENOST (PISA je definira trima makrokonceptima:  prirodoslovno znanje ili koncepti – znanje iz prirodoslovlja i znanje o samoj znanosti; prirodoslovni procesi – sposobnost pronalaženja, tumačenja i djelovanja na temelju dokaza: opisivanje, objašnjavanje i predviđanje prirodoslovnih pojava, razumijevanje znanstvenog istraživanja te tumačenje znanstvenih dokaza i zaključaka; prirodoslovni konteksti – primjena  prirodoslovnog znanja i korištenje prirodoslovnih procesa. PISA se koristi trima glavnim kontekstima: životom i zdravljem, Zemljom i okolišem te znanošću i tehnologijom.

• FINANCIJSKA PISMENOST (PISA je definira kao: znanje i razumijevanje financijskih koncepata te uključuje vještine, motivaciju i samopouzdanje za primjenu takvog znanja i razumijevanja. Cilj je financijske pismenosti donošenje učinkovitih odluka u nizu različitih financijskih konteksta kako bi se poboljšala financijska dobrobit i pojedinaca  i društva te omogućilo svakome da sudjeluje u ekonomskom životu.

• MEDIJSKA PISMENOST (Uobičajena je definicija medijske pismenosti: sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i odašiljanja poruka posredovanjem medija. Krešimir Mikić medije definira kao prijenosnike humanih poruka, ideja i vrijednosti.)

• DIGITALNA PISMENOST (Hrvatski Nacionalni okvirni kurikulum digitalnu pismenost naziva digitalnom kompetencijom i definira je kao „osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije za rad, u osobnomu i društvenomu životu te u komunikaciji. Njezini su ključni elementi osnovne informacijsko-komunikacijske vještine i sposobnosti: upotreba računala za pronalaženje, procjenu, pohranjivanje, stvaranje, prikazivanje i razmjenu informacija te razvijanje suradničkih mreža putem interneta“.

• MULTIKULTURALNA PISMENOST (dio je kulturalne pismenosti – razumijevanja kako zemlje, religije, etničke skupine, tradicionalna vjerovanja, simboli, običaji i usmena tradicija utječu na stvaranje, spremanje, zaštitu, arhiviranje, postupanje s informacijama te širenje informacija i znanja korištenjem tehnologija. Multikulturalna se pismenost odnosi na razumijevanje drugih i drukčijih za uspješno uspostavljanje dijaloga među kulturama. 

• VIŠEJEZIČNA PISMENOST sposobnost je svrhovite upotrebe jezika za razumijevanje govorenih/pisanih tekstova ili pisanog izražavanja.

I na kraju...

Sun Tzu je u Umijeću ratovanja, legendarnoj knjizi iz 6. stoljeća prije Krista, zapisao:

Poznavati druge je inteligencija, poznavati sebe je mudrost.

Za upravljanje drugima trebaš biti snažan, za upravljanje sobom trebaš biti uistinu moćan.

Prije poučavanja i odgajanja učenika trebam ih upoznati. Da bih mogla upoznati druge, najprije moram naučiti upoznati sebe. Dakle, posla kao u priči! Zanimljiva i izazovna posla, zar ne? Uživajte.