Školska knjiga za vas
Bajke i pjesme – motivacija u nastavi
objavljeno: 19. prosinca 2013.

Školska knjiga organizirala je niz stručnih skupova na kojima su učitelji mogli saznati više o snazi riječi i njihovom utjecaju na nas. Ono što se govori ali i način na koji se govori ima veliku ulogu u svakoj komunikaciji i može biti izvor inspiracije u vašim učionicama.
Nositelji skupa, profesionalna pripovjedačica narodnih bajki i priča Jasna Held i glumac i redatelj Robet Kurbaša učiteljima su dočarali značaj bajki i poezije kao sredstva motivacije.

Bajka – nepregledni izvor mašte

Jasna Held, profesionalna pripovjedačica narodnih bajki i pričaBajke (narodne bajke i priče, tradicionalne priče, mitovi i legende) narodno su blago prisutno u svim narodima svijeta. Stoljećima, čak i tisućljećima, usmenom predajom održavane su na životu. Razvojem tehnologije dolazi najprije do zanemarivanja žive riječi pripovijedanja, potom i same bajke i priče te one vremenom postaju samo blijedi odraz prošlosti kao literarni spomen kulturnog podrijetla.Današnji problemi u razvoju djece su brojni.

Najuočljiviji i posljednjih godina najčešći je problem govora, izgovora i izražavanja. Ono manje uočljivo je problem imaginacije djeteta i njegove kreativnosti. Albert Einstein je rekao: „Ako želite da vam dijete bude pametno, čitajte mu bajke! Ako želite da bude još pametnije, čitajte mu još više bajki!”
Bajke su nepregledni izvor mašte. Bajke potiču maštu, razvijaju je, uče nas. Slušajući bajke dijete razvija bogat unutrašnji život, vrlo aktivan i vrlo poticajan za njegov kasniji razvoj kao individualca. Slušajući dobro i pravilno izgovorenu riječ, kroz poetičnost bajke dijete prima ravno iz „izvora”, oblikujući time i svoj vlastiti svijet, svoju vlastitu riječ i govor.

Ispit savjesti

Robert Kurbaša - Ispit savjesti

Monodrama Ispit savjesti dio je autorskog projekta glumca Roberta Kurbaše, koji uz to što se pojavljuje na sceni, potpisuje scensku prilagodbu i režiju. Nastala je iz izbora proznih tekstova velikog hrvatskog pjesnika Tina Ujevića, gdje se glumac na sceni, u osobnom obraćanju ali i obraćanju samoj publici, dotiče većine tema koje zanimaju suvremenog čovjeka.

U tom kolažu, glumac doživljava svojevrsnu katarzu te nastoji doznati odgovore na pitanja koja si nameće; poput religije, politike, odnosa između muškarca i žene i drugih. Vođeni idejom stvaranja boljeg čovjeka Ujevićevi tekstovi kao i sama predstava pružaju uvid u dublja stanja naših bića i nude riješenja za probleme koji tište mladog čovjeka. U promišljanju, vječnom propitivanju smisla vlastitog postojanja, iz tjeskobe, spoznaje i samospoznaje, iz glumca izvire zrelost i svevremenost svojstvena Ujevićevoj riječi. I to je ono što povezuje vječnog Ujevića i mladog Kurbašu. No, ovdje nisu na ispitu samo pisac i glumac, već na čudesan način koji nudi kazališna igra, na scenu pristupa i svaki gledatelj, pa Kurbašin Ispit savjesti postaje vrtlog mnogih savjesti s jasnim ciljem – učiniti nas boljim ljudima.

autor: Školski portal