… zajednički fantastični pripovjedački izvori, stvaranje umjetničke fantazije ugrađene u priču s gledišta svjetonazora razdoblja i ljudi u kojemu su nastale te autora i interpretatora; oni su bitni za narodnu bajku koja nam se sačuvala usmenom predajom sve do zapisa (Šircelj, 1977).

Bajke imaju svoje posebnosti među kojima se možda najviše ističe njihova sloboda. Bajka nije vezana za stvarnost kao pripovijest, ne ovisi o predlošku koji bi ju razjedao i ironizirao kao burka. Može uzimati odasvud, a posuđeno će uvijek prilagoditi svojim zakonima. U bajkovitom svijetu čovjek uvijek pobijedi demonsko, sve je na pravom mjestu i u pravo vrijeme (Goljevšček, 1991).

✿ DJETETOV JE SVIJET BAJKOVIT ✿ 

Bajka na svoj poseban način prati dijete kroz razvojna razdoblja i teško možemo zamisliti djetinjstvo bez bajki i obratno – bajke bez djetinjstva.

Netko će možda pomisliti da bajka nije primjerena za današnje dijete koje živi u tehnološki razvijenom svijetu, u vrijeme „brzog življenja” najrazličitijih informacija. Ali nije tako. Za djecu je realni svijet odraslih premalen i previše stiješnjen te je bajka jedan od mogućih putova kako prijeći u svijet nemogućeg, očaravajućeg, u svijet koji je dinamičan i jako emocionalno obojen.

Bajke su zapravo jedna od rijetkih, ako ne i jedina književna vrsta koja se obraća djetetovoj osobnosti kao cjelini. Potiče njegovu maštu, njeguje potrebu za svijetom mašte, razvija njegov intelekt. Uz bajku dijete na svim razvojnim stupnjevima zaživi punim životom, jer ona odražava njegov svijet. Za njega je sve istinito; i kamen može govoriti, kretati se, sve se može mijenjati.

Bajke djetetovoj mašti prepuštaju da ono što otkriva o životu može upotrijebiti za sebe. Bajka u sebi nosi nešto božanstveno. U njoj se sve događa na razini čuda, i ta čuda za koje dijete čuje, za njega su istinita. Gotovo svi autori koji pišu o djeci i bajci slažu se s tvrdnjom da su bajke tako jako omiljene zato što dijete učvršćuju u vjeri da mu se na svijetu ne može dogoditi ništa strašno, jer je svijet već uređen tako da su dobri ljudi nagrađeni za svoju dobrotu.

Mnogi stručnjaci upozoravaju da naše škole posvećuju preveliku pozornost intelektualnom razvoju, a premalo se brinu o njegovanju i razvoju djetetovih emocija i mašte. Mislim da su danas djeca sve manje vična slušanju bajki. A upravo u današnjem ubrzanom svijetu bajke, kao duhovna hrana, potrebnije su više nego ikada prije. Čitanjem i pripovijedanjem bajki u djece potičemo njihovu prirodnu sposobnost koja kasnije pozitivno utječe na djetetove čitalačke vještine.

✿  BAJKA I DJEČJA FANTAZIJA  ✿ 

Bajke su odgojno sredstvo same po sebi. U svakoj bajci, priči, pripovijetci skrivaju se istine. Narodne bajke nisu plod mašte samo jednoga jedinog čovjeka. Djetetu su potrebne narodne bajke, jer one u današnji brzi svijet donose vrijednosti koje su se kalile kroz stoljeća, kao što su dobrota, poštenje, povjerenje, pomoć i poštivanje onih koji su najnemoćniji i kojima je potrebno povjerenje i razumijevanje. Sva djeca svijeta, i današnja isto kao i ona rođena stoljeća prije njih, trebaju jamstvo da dobro na kraju uvijek pobijedi zlo.

Upravo zato odlučila sam da ću narodnom bajkom Zlatna ptica koju su zapisala braća Grimm pokušati utvrditi kako bajku i neke njezine elemente doživljavaju djeca u dobi oko osam godina. Bajku sam im predstavila na različite načine:

• bajku sam im pripovijedala
• bajku sam im pročitala
• pripovijedali su im ili čitali roditelji
• bajku su čitali sami
• slušali su zvučnu snimku bajke.

Doživljavanje bajke u djece odvijalo se u više koraka. Oni su ovisili o stupnju razvoja dječje osobnosti. Bajke ne prolaze tek tako uz djetetov razvoj, jer ih dijete uključuje duboko u svoju svijest i u mašti ih prerađuje po svome. Ne prihvaća samo ono što mu se pripovijeda, nego sadržaju na svakom stupnju dodaje i nešto svoje. Na taj se način oblikuje i poseban oblik mišljenja – kreativnost koja daje izvorna i dobra misaona postignuća.

Proces doživljavanja bajke ovisio je i o meni kao pripovjedačici, čitateljici, posrednici sadržaja, od okoline u kojoj su slušali bajku, njihove unutarnje motivacije i sadržaja bajke.

Prigodom prvog slušanja djeca su bajku samo slušala, a ja sam promatrala je li ih privukla. Kod sljedećeg slušanja već su stvarala svoje maštovite slike. Nakon višekratnog slušanja sadržaj su si od početka do kraja iscrtali u svojoj mašti. Razvijali su svoju eidetsku predodžbu. Uživjeli su se u odabranu osobu koja nije nužno bila glavni junak bajke i doživljavali su neverbalno izražavanje unutar bajke isto kao i lik iz bajke.

Čitanje je djeci omogućavalo stvaranje maštovitih slika i dijete je time gradilo osjećaj realnosti, logičnog razmišljanja i kreativnosti. Isto tako, u razgovoru su mi rekli da su neposredno prije kraja bajke osjećali određenu napetost koju daje bajka prije nego sve sretno završi. Na kraju bajke osjetili su ugodne osjećaje koje sam kategorizirala na sljedeći način: sreća, veselje, ljepota, olakšanje.

• U čemu je dakle čar bajke?

Na ovo pitanje učenici su odgovorili riječima: veselje, toplina, radoznalost, mašta, sreća, ljepota, ilustracije. Upravo zbog stoga smatram da učenici u ovoj dobi bajku još doživljavaju kao takvu i potrebna im je.

✿ OTKRIVANJE SMISLA ŽIVOTA  ✿ 

U odgoju djeteta najteže je pitanje kako mu pomoći pronaći smisao života, razvijati njegov odnos prema drugim ljudima i njegovo vrjednovanje svijeta. Zato put prema odraslosti nije lagan. Dijete uči korak po korak – da bi razumjelo sebe i druge. Pritom spoznaje smislenost življenja i suživota s drugima. Tako se u njemu razvija radost spoznaje da i ono može nešto pridonijeti zajednici u kojoj živi, iako je kao dijete u cijelom dječjem razdoblju još jako egocentrično. A kad se začudi nad pričom bajke, spoznaje da i drugi imaju bitno mjesto u postojanju.

Upravo bi zbog toga bajke morale biti u središtu djetetova života. Roditelji i učitelji uvijek bi trebali pronaći vrijeme za pripovijedanje bajki, posebno u današnjem visoko razvijenom tehnološkom svijetu jer: bajka oslobađa dijete.  [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Napisala Simona MLAKER ŠUŠEK, učiteljica razredne nastave, OŠ bratov Polančičev | Maribor, Slovenija ]