Školstvo u medijima
RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE
Darovita djeca i učenje slova
objavljeno: 8. travnja 2019.

… koja imaju natprosječne sposobnosti i koja su iznimno uspješna u jednom ili više područja. Darovita se djeca ističu ili svojim vrlo visokim stupnjem općega intelektualnoga razvoja ili izrazitim razvojem samo određenih sposobnosti koje ih u odnosu na ostale čine naprednijima.

CILJ – SRETNO DIJETE

Autori različito pristupaju pojmu darovitosti. Većina se usmjerava na osobine darovitih koje se lako uočavaju njihovim ponašanjem te procjenom njihove uspješnosti u aktivnostima kojima se bave, u odnosu prema uspješnosti njihovih vršnjaka.

Za rad s potencijalno darovitom djecom u vrtiću uz stručnost i kompetencije odgojitelja, najvažniju ulogu ima psiholog koji identificira potencijalno darovitu djecu uz suglasnost roditelja. U našem vrtiću postoji kabinet za rad s potencijalno darovitom djecom koji je bogato opremljen didaktičkim materijalima za rad te dodatna didaktička sredstva koja pripremam u dogovoru s djecom te roditeljima, koji su važna podrška i potpora našemu radu. Svoje višegodišnje iskustvo stjecala sam učeći s djecom, prateći njihove potrebe i interese, a posebno nakon završene edukacije kod naših istaknutih stručnjaka prof. Jasne Cvetković-Lay u centru Bistrić u Zagrebu te prof. dr. sc. Željka Račkog, s Fakulteta odgojnih znanosti u Osijeku, nositelja kolegija Psihologija darovitosti, a od velike mi je koristi bila i svakogodišnja razmjena iskustva s ljudima koji rade s potencijalno darovitom djecom u različitim sredinama. Spoznaje do kojih sam došla uvjerile su me da je od presudne važnosti što ranije otkriti potencijal djeteta te mu, u skladu s njegovim interesima, osigurati kvalitetno pripremljenu okolinu za rad.

Sve aktivnosti u radu s potencijalno darovitom djecom, kao i ostvareni projekti proizašli su iz zajedništva djece i mene kao odgojiteljice, jer jedino tako dolazimo do cilja, a cilj je sretno i zadovoljno dijete koje će jednog dana biti koristan član društva.

SVAKO SLOVO – NEŠTO NOVO

Projekt Hrvatski jezik – Svako slovo nešto novo nastao je spontano, a povod je dala djevojčica Hanna K. Koja jako voli čitati slikovnice i uvijek s veseljem ističe kako joj kod kuće mama čita prije spavanja, a i stariji brat Luka koji ide u školu već čita. „Teta, svi mi čitamo!” – hvali se Hanna (6. g.).

I tu počinje naša priča kojoj se pridružuju i ostala djeca. Zanimljivo je bilo čuti male mudre glavice zašto su nam potrebna slova i zašto moramo znati čitati. Doduše, stručnjaci ističu kako djeca prije škole ne trebaju znati čitati ni pisati. Naravno, slažem se time, ali isto tako držim da djetetu, ako pokaže interes za nešto, treba omogućiti da iskoristi svoj potencijal, jer smo mi odgojitelji odgovorni za svako dijete, kojemu smo dužni osigurati poticajno okružje za njegov rast i razvoj. Matko K. (također šestgodišnjak kao i sva djeca iz ove priče) kaže kako voli čitati sve što ga zanima, a najviše o dinosaurima, i da mu u tome puno pomažu did i baka, ali i tata koji „radi s knjigama”. „Vidi se to”, pomislih u sebi. Maru se jako svidjela glagoljica i želio bi povodom Dana darovitih napisati čestitku, i to baš na glagoljici. Filip F. ističe da je njegova mama učiteljica, radi u školi. „Svaki dan nam je na stolu punooooo svakakvih knjiga, a ja najviše volim čitati slikovnice i sâm sam naučio čitati”. Ni Nikolina ne želi zaostati: „Teta svi se hvale da znaju čitati, a ja ti znam napisati svoje ime i prezime i to velikim slovima!”. Čuo je to Viktor V. i brzo se požurio pohvaliti da zna čak i mala tiskana slova i da zna napisati baš sve. „Volim i čitati, ali ponekad mi čita mama i tata i brat Martin, a najviše me zanimaju roboti.”

Pripremljena okolina za predvježbe pisanja po metodi Marije Montessori, kao i montesorijska slovarica pridonijeli su upravo tome da djeca spontano nauče slova, korak po korak, ali sigurno praćenje i vođenje odgojitelja dovelo je do cilja: znaju slova velika i mala, čitaju polako na slogove, provode glasovnu analizu i sintezu, a ono što ne mogu sama pomaže im odgojitelj.

Svrha je toga projekta razvijanje i usavršavanje vještine slušanja, razgovaranja i pisanja uz pomoć raznolikoga govornoga i pisanoga sadržaja „umotana” u različite govorne aktivnosti i igre (Lov na glasove, Smišljanje rime, Igra jasnog imenovanja, Igra pronalaska riječi na zadano slovo…). Tomu treba još dodati i crtanje i slikanje pojmova na određeno slovo abecede (crtanje prema zamišljenom), kao i modeliranje slova od gline, plastelina te aktivnosti s matematičkim i glazbenim elementima.

POSJET KNJIŽNICI

Najsretniji i djeci posebno drag trenutak bio je posjet knjižnici gdje su razgledavali slikovnice koje se njima sviđaju, te imali priliku samostalno čitati svoju slikovnicu koju su dugo željeli vidjeti i upravo je to ono zašto vole čitati i što ih je potaknulo da uopće nauče čitati i prepoznavati slova.

Maro i Hanna došli su do zaključka da ipak treba napisati čestitku povodom Dana darovitih i poslati na Učiteljski fakultet u Osijek, da budući učitelji i buduće odgojiteljice vide što sve potencijalno darovita djeca u vrtiću rade i mogu.

U predškolskoj dobi treba identificirati onu djecu koja imaju sposobnost divergentnoga mišljenja, koja daju nove ideje, koja imaju bogatstvo rječnika, te dati toj djeci i roditeljima veliku podršku u vrtiću i školi. Potaknimo kreativnost u djece, uvažavajmo ideje i poštujmo različitost.

Učimo jedni od drugih, naučila sam to davno od profesora Željka Račkog dok sam bila njegova studentica. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine  | Napisala Sanja PAVIĆ, mag. paed. | odgojiteljica mentor | DV Cekin, Slavonski Brod ]