… ili osamdesetak tisuća manje nego prije petnaest godina zaprepastio je mnoge. Slično je stanje i u srednjim školama u kojima je broj učenika u posljednjih petnaestak godina pao za dvadesetak tisuća. Iako su te brojke dramatične i govore o demografskom stanju Hrvatske, javnost je još više šokirao podatak da je paralelno s padom učenika rastao broj nastavnika i profesora u osnovnim i srednjim školama.

• Umjesto u vrhu, na dnu

U školskoj godini 2000./2001. u osnovnim školama bilo je oko 27.000 nastavnika, a danas ih je, prema podacima Zavoda za statistiku, koje je ovih dana prenio blog Eclectica, nešto više od 33 tisuće, ili jednostavnije rečeno u Hrvatskoj na jednog nastavnika u osnovnim školama dolazi nešto manje od 10 učenika.

Sa sređenim obrazovnim sustavom ta bi nas brojka svrstala u sam vrh najbogatijih europskih zemalja – Luksemburg ili Norvešku, Njemačku, Veliku Britaniju, Nizozemsku ili Francusku, koje u prosjeku imaju petnaestak učenika po učitelju, ostavili bismo daleko iza sebe.

 No, realno, stanje je sasvim drugačije i na žalost, s tim brojkama uklapamo se u skupinu jako siromašnih zemalja s lošim upravljanjem obrazovnim sustavom među kojima se nalaze, primjerice, Grčka i Malta, a tu nas svrstavaju i ispodprosječni rezultati naših učenika u međunarodnim istraživanjima kvalitete obrazovanja.

Podaci za srednje škole još su dramatičniji, tamo na jednog nastavnika dolazi manje od sedam učenika. Iako priznaje da tehnološki višak zaposlenih u školama postoji, predsjednik Sindikata “Preporod” Željko Stipić sumnja u preciznost tih podataka, naglašavajući da je u njih vjerojatno uključen i broj nastavnika koji rade po dva-tri sata tjedno.

– Ova je vlada zabranila prekovremeni rad i sad zapošljavaju nastavnike koji imaju satnicu od dva-tri sata tjedno. Takvi nastavnici državu zbog putnih troškova koštaju puno više nego da je angažiran nastavnik iz škole na prekovremeni rad, ali to nikoga ne zanima jer se očito još nije došlo do racionalnog trošenja novca u obrazovanju – komentira Stipić. Smatra da je logičan porast broja zaposlenih kad se ljudi zapošljavaju zbog dva-tri sata.

– To je pokazatelj kako SDP-ova vlast umjetno smanjuje broj nezaposlenih. Čovjek dobije 400-500 kuna mjesečno, ali bitno je da više nije na burzi – kaže Stipić.

• Nova mreža škola

Ipak, podaci Ministarstva obrazovanja Stipića demantiraju.

Prema njima, na dan 31. svibnja u osnovnim školama bilo je na puno radno vrijeme zaposleno više od 34 tisuće nastavnika, a u srednjim školama broj nastavnika, pedagoga, psihologa i knjižničara s punim radnim vremenom bio je veći od 14 tisuća. Pitanje koliki je višak zaposlenih u školama u Ministarstvu obrazovanja su prešutjeli.

Ministru prof. dr. Vedranu Mornaru, kao i Vladi čiji je član postao prije nešto više od godinu dana, u ovo predizborno vrijeme to je pitanje koje je najbolje prešutjeti. Jedino što je ministar s tim u vezi dosad rekao jest da županije rade novu mrežu škola i da škole s manje od 150 učenika više neće moći biti samostalne.

[ IZ DRUGIH MEDIJA | Večernji list | piše: Irena Kustura ]