„Vrlo često sa svojom djecom pričamo o negativnim posljedicama konzumiranja alkohola, pušenja i nezaštićenog seksa. Međutim, u današnje vrijeme adolescenti provode između šest i sedam sati na dan ispred ekrana, izlažući se informacijama koje su potencijalno opasne za njihovo mentalno zdravlje”, kaže autor studije Elroy Boers, istraživač na Sveučilištu Montreal.

„Iz svog iskustva, vrlo malo roditelja zapravo priča s djecom o mogućim negativnim posljedicama provođenja veće količine vremena pred ekranima.”

Istraživači su obradili podatke prikupljene od 3.659 djece koja su sudjelovala u ispitivanju. Od njih se tražilo da sami izvijeste o vremenu provedenom pred ekranima odnosno odrede koliko su vremena točno proveli na društvenim mrežama, gledajući televiziju, igrajući videoigre i radeći na računalu.

Rezultati, objavljeni u kanadskom Journal of Psychiatry, otkrivaju da je mnogo vremena utrošenog na takve aktivnosti tijekom četiri godine snažno povezano s ozbiljnijim simptomima tjeskobe, a druga analiza istih podataka, objavljena u JAMA Pediatrics, povezuje te podatke za četverogodišnje razdoblje sa simptomima depresije.  

Ova otkrića naglašavaju negativne posljedice vremena provedenog pred ekranima na mentalno zdravlje adolescenata, rekao je Boers za PsyPost. 

„Dvije usporedne studije pokazale su da postoji jasan utjecaj količine vremena provedenog pred ekranima na simptome depresije i tjeskobe. Stoga, roditelji, pedijatri, liječnici i stručnjaci koji se bave ovim pitanjima moraju uzeti u obzir količinu vremena koju djeca provedu pred ekranima kao jedan od okidača tjeskobe i depresije.” 

Još nije jasno zašto su neki oblici provođenja vremena pred ekranom povezani s tjeskobom i depresijom, dok drugi nisu. Primjerice, igranje videoigara nije pokazatelj depresije ni tjeskobe, što je možda povezano s time da je igranje postalo neka vrsta društvene aktivnosti. „Današnji prosječni igrač videoigara, u usporedbi sa svojim vršnjacima otprije 15 ili 20 godina, nije društveno izoliran. Pokazalo se da više od 70 posto igrača igra s prijateljem, bilo fizički ili online.”

Istraživači su također pronašli vezu između interakcije s medijima koji promiču hijerarhijske društvene usporedbe i smanjenog samopouzdanja, što je pak povezano s povećanjem depresivnih simptoma.

„Treba napomenuti da je najvažnija stvar u cijeloj priči sadržaj. Međutim, još ga nismo preispitali. Ne vjerujem da takoreći jednostavan čin provođenja vremena pred ekranima sam po sebi ima negativne posljedice, već ono čemu se adolescenti izlažu dok su pred ekranima. Stoga, buduća bi se istraživanja trebala usredotočiti na ispitivanje raznih vrsta sadržaja koje izazivaju tjeskobu i depresiju kod adolescenata”, rekao je Boers.

………………

NAPOMENA

• PsyPost.org portal je koji donosi vijesti i istraživanja iz područja psihologije, ljudskog ponašanja, spoznaje i društva.
• Izvor: psypost.org