Školstvo u medijima
MI I TEHNOLOGIJA
Pozornost, studenti! Pospremite svoje laptope
objavljeno: 15. ožujka 2018.

Ali, ispada da još postoje prednosti tradicionalnog zapisivanju rukom.

Kao prvo, istraživanja pokazuju da laptopi i tableti djeluju kao smetnja – vrlo je lako otvoriti Facebook tijekom nekog dosadnog predavanja. Također se pokazalo kako činjenica da morate biti sporiji kad zapisujete bilješke rukom jest upravo ono što je dugoročno korisnije.

U studiji objavljenoj u časopisu Psychological Science Pam A. MUELLER sa Sveučilišta Princeton i Daniel M. OPPENHEIMER sa sveučilišta u Kaliforniji testirali su kako zapisivanje bilješki rukom ili računalom utječe na učenje.

„Kad ljudi tipkaju svoje bilješke, obično pokušavaju napraviti doslovni prijepis u kojem zapisuju što veći dio predavanja“, kaže Pam A. Mueller. „Studenti koji su pravili dugačke rukom pisane bilješke u sklopu našeg istraživanja bili su prisiljeni biti selektivniji – zbog toga što ne možete pisati jednako brzo kao što možete tipkati, a to dodatno procesuiranje materijala im je koristilo.“

Mueller i Oppenheimer smatraju da pisanje bilješki možemo podijeliti na dvije kategorije: generativno i negenerativno.

Generativno bilježenje odnosi se na „rezimiranje, parafraziranje, mapiranje koncepta“, dok se negenerativno bilježenje odnosi na doslovno kopiranje nečeg.

Također postoje dvije hipoteze o tome zašto je pravljenje bilješki uopće korisno. Prva hipoteza se naziva „hipoteza kodiranja“, koja kaže da će, kada osoba piše bilješke, „procesuiranje koje se odvija poboljšati učenje i zadržavanje informacija“.

Druga hipoteza, zvana „hipoteza vanjskog pohranjivanja“, podrazumijeva da učimo ponovnim pregledavanjem naših (ili čak i tuđih) bilježaka.

Zbog toga što ljudi mogu tipkati brže nego što mogu pisati, korištenje laptopa može vas potaknuti da pokušate zabilježiti sve što čujete.

Stoga, s jedne strane, Mueller i Oppenheimer su bili suočeni sa sljedećim pitanjem – jesu li koristi od pregledavanja potpunijih i širih bilješki na laptopu veće od nedostataka koje podrazumijeva nemogućnost procesuiranja tih informacija u realnom vremenu.

S druge strane, kad bilješke pišemo rukom, bolje procesuiramo informacije, ali imamo manje informacija na koje se možemo osvrnuti.

Za svoje prvo istraživanje Mueller i Oppenheimer angažirali su studente i pokazali im TED razgovore o raznim temama.

Nakon toga OTKRILI SU da su studenti koji su koristili laptope natipkali znatno više riječi od onih koji su bilješke pisali rukom.

Pri testiranju kako dobro se studenti prisjećaju informacija istraživači su našli ključnu točku razilaženja u vrsti pitanja.

Kod pitanja koja su od studenata tražila da jednostavno zapamte činjenice, poput datuma, obje grupe bile su podjednako dobre. Ali, za pitanja „konceptualne primjene“, poput „Kako se razlikuju Japan i Švedska u svojim pristupima ravnopravnosti unutar svojih društava?“ korisnici laptopa bili su „znatno lošiji“.

Ista stvar se dogodila u drugoj studiji, čak i kad su istraživači specifično rekli studentima koji su koristili laptope da pokušaju izbjeći doslovno zapisivanje stvari.

„Čak i kad smo im rekli da ne bi trebali zapisivati stvari doslovno, oni se jednostavno nisu mogli othrvati tom instinktu“, rekao je Mueller. Što su više riječi studenti doslovno zapisali, to su lošije rezultate postizali na testovima prisjećanja informacija.

Da bi testirali hipotezu o vanjskom pohranjivanju, za treću studiju istraživači su studentima dali priliku da pregledaju svoje bilješke između predavanja i testa. Znanstvenici su smatrali da bi im, ako studenti imaju vremena ponoviti bilješke sa svojih laptopa, činjenica da su napisali opširnije bilješke od svojih kolega koji su ih radili ručno mogla pomoći da budu bolji na testovima.

Ali, studenti koji su ručno pisali bilješke su i ovaj put bili bolji na testovima.

„To sugerira da bi ručno pravljenje bilješki moglo imati superiorniju vanjsku pohranu te superiornije funkcije kodiranja“, pišu Mueller i Oppenheimer.

Znače li istraživanja poput ovih da će inteligentniji studenti ostaviti laptope kod kuće i vratiti se bilježnicama?

„Mislim da je teško primorati ljude da se vrate olovci i papiru“, kaže Mueller. „Ali, danas se razvijaju tehnologije poput Livescribea i raznih tehnologija za tablete koje su sve bolje i bolje. Mislim da će takve stvari biti puno lakše ‘prodati’ studentima i ljudima te generacije.“

…………………..

NAPOMENA:

  • National Public Radio (NPR) je američka neprofitna medijska organizacija koja predstavlja udruženje mreže od 900 javnih radiopostaja u Sjedinjenim Američkim Državama.
  • Izvor: npr.org