Zanimljivosti
OŠ „VLADIMIR NAZOR”, ĐAKOVO
Priča jesenskog šešira
objavljeno: 11. studenoga 2019.

Ovakav projekt služi kao izvrstan uvod u sve nadolazeće projekte učenika petih razreda u kojima se od učenika zahtijeva promišljanje, planiranje, prosuđivanje te kreiranje, odnosno stvaranje kao najviše razine kognitivnih procesa prema revidiranoj Bloomovoj taksonomiji.

Učenicima sam na početku školske godine govorila o svim projektima koje ćemo raditi u tekućoj godini, upoznala sam ih s načinima rada, fazama pripreme i predstavljanja radova. Oni su s oduševljenjem prihvatili sve moje predložene projekte te su neke od projekata nadopunili svojim željama i savjetima koje sam uvažila i uvrstila u konačni plan.

 

U uvodnom smo satu razgovarali o samom projektu Priča jesenskog šešira, učenici su međusobno iznosili svoje ideje te su počeli s pisanjem plana rada.

Najvažnija faza jest faza pripremanja te su učenici zapisali što sve trebaju napraviti, kako će to učiniti, tko će im u tome pomoći, koliko im vremena treba za određenu aktivnost. Na taj su način učenici postali svjesni svojeg učenja te planiranja učenja.

Neki učenici nakon pisanje plana rada i učenja kasnije su mi rekli da im je lakše kad si zapišu što trebaju napraviti jer na taj način postaju svjesni što se od njih očekuje, a i da im je taj okvirni plan dobra pomoć u planiranju učenja i izvršavanju aktivnosti.

Slijedili smo upute iz čitanke te smo već na prvom satu odradili prvi dio projekta, fazu pripremanja.

Nakon toga učenici su samostalno skupljali jesenske plodove prema osobnom interesu, lišće, kestenje, kukuruzovinu, kukuruz, šipak, bundevice i orahe. Drugu fazu, fazu stvaranja, učenici su obavljali kod kuće. Lijepili su i pričvršćivali plodove na svoje šešire. Neki su učenici načinili šešire od hamer-papira ili kartona. Svom su šeširu trebali nadjenuti ime te smisliti priču o svom šeširu.

Priču su pisali u prvom licu jednine kao da su oni sudionici priče.

Priču su trebali naučiti pripovijedati te uvježbati kao javni govor kako bi na satu predstavljanja svoju priču najbolje predstavili svojim prijateljima u razredu, pazeći na govorne vrednote, izražajnost u govorenju i sigurnost u nastupu.

Naglasila sam da je vrlo važno prenijeti emociju lika slušateljima na što su također trebali obratiti pozornost pri govorenju.

 

Tijekom tri tjedna učenici su prikupljali plodove, sušili ih i lijepili na šešire te su u tom vremenu pripremali i svoj javni govor. Učenicima sam dala smjernice za vrednovanje šešira i priče tako da su unaprijed znali koji su kriteriji vrednovanja te su, slijedeći smjernice, uspješno izvršili zadatak. Dan predstavljanja, treća faza projekta. Svi smo bili uzbuđeni, prije početka sata učenici su promatrali šešire, komentirali kreativnost i izvedbu, a osmijeh im nije silazio s lica. Učenici su prije predstavljanja objasnili kako su napravili šešir, odakle su prikupili plodove, jesu li sami radili ili im je netko pomogao, koliko im je trebalo vremena te kako su se osjećali dok su radili na tom projektu (samovrednovanje). Učenicima sam zadala da vrednuju sve uratke – šešir, priču i izvedbu priče. Otkrila sam im da će troje najboljih prema njihovu odabiru imati priliku predstaviti Priču jesenskog šešira u školskoj knjižnici za tjedan dana, s ostalim najboljim pričalicama iz ostala dva razreda.

Ponovno se osjećaj uzbuđenja vidio na njihovim licima. Podijelila sam im kartice na koje su učenici upisivali ime učenika i ocjenu za šešir te ocjenu za izvedbu priče. Svaki je učenik predstavio i opisao svoj rad, prilikom izvođenja priče šešire su stavili na glavu i počeli svoju priču. Kriterije vrednovanja prikazala sam na projektoru te sam prije predstavljanja učenike uputila u pravilno izražavanje (neverbalni znakovi, glasnoća govora, razumljivost, osjećajnost, intonacija, tečnost u pripovijedanju…).

Učenici su predstavljali svoje radove koji su nas sve ugodno iznenadili maštovitim i nerijetko duhovitim monolozima. Svaki je učenik odmah dobio povratnu informaciju, učenici su komentirali što im se svidjelo te što bi u izvedbi promijenili ili poboljšali. 

  • PRIMJER VRŠNJAČKOG VREDNOVANJA

Nakon što je djevojčica Lucija predstavila priču svog šešira, učenici su se javljali želeći prokomentirati što im se svidjelo te što bi se moglo popraviti.

IVONA: „Ja bih htjela reći da je bila jako izražajna, da joj je šešir baš onako raznolik i raskošan te da je u priči dobro koristila dinamiku, onako lijepo je išla, da je stala na zareze i točke i da je bila baš dobra.”

FILIP: „Ja bih htio reći da mi je šešir isto malo prazan, ali ipak dobro izgleda, što se tiče priče držala se jesenske teme, jedino mi je skrenula s teme kad je govorila o psu.”

SARA: „Priča ima početak, glavni dio i kraj, to mi se sviđa, nije ni blizu nekim pričama, sviđa mi se što je priča raznolika, možeš se uživjeti, ima i pjesničkih slika, izražajno je govorila, a šešir, kao što je i Filip rekao, mogao se malo još nadopuniti, ali ni ovako nije loš.”

EMANUEL: „Šešir, lijep je, lijepo je ukrašen, iako malo fali te popunjenosti, a za priču bih rekao da ima to što se tiče priče, samo što po meni nije baš na zareze pazila, na te pauze u govoru, po meni je prebrzo pričala.”

NIKOLA: „Meni je priča presavršena, nije ni prekratka ni predugačka, šešir mi se sviđa, ima sve na njemu, nije da mu fali neki dio, po meni bi trebala dobiti pet, a sad ne znam kako će biti, to je moje mišljenje.”

Naime, Nikola je učenik koji ima i disgrafiju i disleksiju, pohađa nastavu po individualiziranom programu, ali je iznimno aktivan u svim aktivnostima na satu, rado komunicira te je spreman dati povratnu informaciju kao što je i na tom satu htio dati povratnu informaciju svakom učeniku. Drago mi je da su se zaista svi učenici uključili u vrednovanje.

Iako su učenici tek dva mjeseca u petom razredu, vidi se njihova spremnost za suradnju i sudjelovanje u vrednovanju, trude se izraziti mišljenje argumentirano, uglavnom paze na osjećaje onih koje komentiraju, iako se poneki još nespretno i nesigurno izražavaju, ali po broju podignutih ruku možemo zaključiti da vole izraziti svoje mišljenje, da im je važno sudjelovati te pohvaliti ono što je bilo dobro. Ja sam prezadovoljna njihovim angažmanom i povratnim informacijama, jer vršnjačkim vrednovanjem razvijaju i komunikacijske vještine te na taj način razvijaju svoje kritičko mišljenje.

 

Učenici su se uključili u vrednovanje tuđih radova, promišljali su o kriterijima te su dali savjete za buduća javna predstavljanja. Sve su priče bile iznimno maštovite, raznoliki i šareni šeširi zavladali su učionicom, učenici su s veseljem odradili projekt i već se vesele drugim projektima. Projektom smo ostvarili nekoliko ishoda iz predmeta Hrvatski jezik, ali i ishode međupredmetnih tema. Učenici su naučili sve o fazama koji svaki projekt treba imati, naučili su predstaviti svoj rad te kako vrednovati tuđi rad. Zajedno su zaključili da svi trebaju više pozornosti posvetiti javnom govoru, paziti na govorne vrednote kako bi predstavljanje bilo uspješnije.

KLJUČNI POJMOVI:

  • projekt
  • planiranje projekta
  • samovrednovanje
  • vrednovanje
  • kratka priča
  • pripovijedanje u prvom licu
  • učiti kako učiti
  • osobni i socijalni razvoj
  • javni govor
  • monolog.

ISHODI:

OŠ HJ B.5.4.,OŠ HJ A.5.1., OŠ HJ A.5.2., OŠ HJ A.5.3., OŠ HJ A.5.4.              

uku A.2.3.; uku B.2.1.; uku B.2.2; uku B.2.4.; osr A.2.3.; osr B.2.2.

………………….

Maja VUKA, prof. hrvatskog jezika i književnosti, učiteljica mentorica | OŠ „Vladimir Nazor”, Đakovo