…važnost poznavanja međukulturnih sadržaja vezanih za Uskrs još je jasnija.
Vrijeme pripreme za Uskrs počinje nakon karnevala ili fašnika. Karnevalsko se vrijeme u zemljama njemačkoga govornog područja često naziva petim godišnjim dobom (die fünfte Jahreszeit).
Bliske veze s Austrijom i njihovim Faschingom zaslužne su što danas u nekim dijelovima Hrvatske pokladni utorak nazivamo fašnikom.
Nakon pokladnog utorka slijedi prvi dan korizme, pepelnica ili čista srijeda. Četrdesetodnevno vrijeme pripreme za Uskrs, korizma, na njemačkom se naziva Fastenzeit, a pepelnica Aschermittwoch. U tih četrdeset dana katolički se vjernici molitvom i postom pripremaju za Uskrs.
Nedjelja prije Uskrsa, Cvjetnica (Palmsonntag), spomen je na Kristov ulazak u Jeruzalem, gdje ga je puk dočekao s palminim i maslinovim granama. U našim se krajevima ta posljednja korizmena nedjelja naziva Cvjetnicom jer se, osim palminih i maslinovih grančica, na blagoslov nosilo i cvijeće. Blagoslovljene se grančice čuvaju do iduće Cvjetnice.
Cvjetnicom počinje Veliki tjedan, u zemljama njemačkoga govornog područja nazvan Karwoche.
Posebno se ističu Veliki četvrtak (Gründonnerstag), Veliki petak (Karfreitag) i Velika subota (Karsamstag).
Veliki četvrtak ističe se svojim nazivom Gründonnerstag, koji upućuje na zelenu boju u katoličkoj liturgiji ili na povrtna jela koja se na taj dan pripremaju. Veliki četvrtak dan je i prisjećanja na posljednju večeru.
Na Veliki petak kršćani se prisjećaju Kristove smrti na križu i u tišini se pripremaju za Uskrs. U katoličkim krajevima ni crkvena zvona ne zvone, a njemačka djeca slušaju legendu kako na Karfreitag zvona odlete u Rim kako bi se na Uskrs vratila.
Na Uskrs, Ostern ili Ostersonntag, u zemljama njemačkoga govornog područja djeca idu u potragu za uskrsnim jajima – Ostereiersuche. U novije se vrijeme u dvorištima kuća ili u stanovim skrivaju ponajprije čokoladna jaja – Schokoladeneier. Običaj poznat i u našim krajevima jest Eierticken(Eierpecken, Eiertitschen), kod nas kuckanje ili tucanje jaja.
U nekim dijelovima Hrvatske, kao i u njemačkom govornom području, pali se uskrsni krijes u noći Velike subote ili u uskrsnu zoru, kod nas u sjeverozapadnim krajevima poznat kao vuzmica ili vuzmenjka. Njemački je naziv Osterfeuer, a posebno je zanimljivo u Alpama, gdje se pale u dolinama i vidljivi su s velikih udaljenosti.
Uskrs se slavi u vrijeme kad se u pretkršćanska vremena slavio dolazak proljeća, novi početak, plodnost i novi život. Jaje kao simbol novoga života sastavni je dio dekoracija (cvjetne grane – Osterzweig), ali i bogate trpeze. Na uskrsnom se stolu često nađu šunka (Schinken), hren (Meerrettich, u Austriji Kren, jedna od posuđenica iz slavenskih jezika), uskršnji kruh (Osterbrot) i, naravno, jaja. Često se priprema i janjetina (Lamm). Slastice su često u obliku uskrsnog zečića (Osterhase) i janjeta (Osterlamm).
Kao i kod nas, i ondje vjernici nose hranu na blagoslov.
- Želite li nekomu na njemačkom čestitati USKRS, poželjet ćete mu FROHE OSTERN ili FROHES OSTERFEST.
…………….
Ivana VALJAK ILIĆ