Kamo ide Hrvatska? Što svatko od nas može učiniti da život u našoj zemlji postane bolji, lakši, jednostavniji? Kako da djeci i unucima ostavimo zemlju blagostanja, zemlju očuvane prirode i zadovoljnih ljudi? […]

Premijer Andrej PLENKOVIĆ čestitao je Večernjem listu na 60. obljetnici kontinuiranog utjecaja na društvene procese u Hrvatskoj. Konferencija “Hrvatska kakvu trebamo”, rekao je, pridonijela je zajedničkom promišljanju o tome kakvu Hrvatsku želimo i promišljamo. Plenković je poručio da je to između ostalog zemlja koja ima kvalitetnije obrazovanje, pravednije, solidarnije društvo, djelotvornije pravosuđe, tolerantnije društvo i snažniju Hrvatsku u Europi i u svijetu.

– U obrazovanju smo napravili veliki napredak u odnosu na prije dvije godine – rekao je Plenković, dodajući da će reforma školstva omogućiti nove sposobnosti, vještina i znanja, razvijanje kritičkoga mišljenja, ali isto tako jačati naš identitet, jezik, vrijednosti, kulturu i povijest. Veliki iskoraci, dodao je, napravljeni su i u digitalizaciji i tehničkoj opremljenosti škola.

– Trebamo Hrvatsku koja nudi jednake mogućnosti za sve. Nejednakost želimo smanjivati. Članstvo u EU zamišljeno je za zemlje poput nas da kroz proces konvergencija taj razmak što brže smanjujemo. Te prave rezultate vidjet ćemo na kraju idućeg desetljeća, ali oni će zasigurno doći – rekao je Plenković. […]

Predsjednica Kolinda GRABAR-KITAROVIĆ čestitala je Večernjem listu na 60. obljetnici djelovanja i organizaciji ove i niza prethodnih konferencija.

– Lijepo je i dobro je kad mediji nisu samo distancirani kritičari stanja u društvu nego i aktivni sudionici pronalaženja rješenja – rekla je Grabar-Kitarović.

Dodala je kako je glavnom uredniku Večernjaka Draženu Klariću više puta rekla kako su joj “ukrali” ideju jer joj je bila namjera organizirati niz okruglih stolova pod naslovom “Hrvatska kakvu želimo”. Poručila je da svi zajedno možemo učiniti mnogo više.

– Hrvatska danas dobro stoji na međunarodnom planu, ali još ne onoliko koliko bismo htjeli na unutarnjem planu svog razvoja – rekla je Grabar-Kitarović, dodajući da ljudi boljitak moraju osjetiti na svojim bankovnim računima. […]

Tematsko izlaganje o obrazovanju iznio je Boris Jokić:

– Nekoliko mjeseci nakon konferencije posvećene obrazovanju, ljudi su izašli prosvjedovati.  U zimi 2017. godine u Zadru jedna je učenica rekla: “Volim Hrvatsku,ali ne vidim se ovdje u budućnosti, ova je zemlja propala.” U dvije godine u obrazovanju se naizgled dogodilo mnogo, ali kada bolje pogledate vidjet ćete da to i nije puno – istaknuo je Jokić kritiziravši vladajuće zbog načina promjena u obrazovanju:

– Postoji nepripremljenost, ostvaren je promašaj desetljeća. Samo 19,9 posto učenika u srednjoj školi gleda pozitivno na Hrvatsku za 15 godina, a 43,9 vidi negativnu budućnost za Hrvatsku – rekao je Jokić. […]

• Održana je i panel-diskusija “OBRAZOVANJE I DIGITALNO DRUŠTVO”.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka DIVJAK rekla je da je u odnosu na zadnju konferenciju prije dvije godine uvedena obavezna informatika, 2,5 milijardi kuna dogovoreno je za znanost, udvostručen broj stipendija za fakultete, ušli smo CERN i ESA-u, tu su i Zakon o odgoju i obrazovanju, Zakon o strukovnom obrazovanju, opremanje škola…

Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja rekao je da unatoč promašajima utakmica i dalje traje. Pozitivne promjene ne želi sporiti, ali smatra da bi se trebalo vratiti na cjelovitost kurikularne reforme. Izgubljen je, smatra, krovni dokument koji daje ritam cjelokupnom sustavu odgoja i obrazovanja. Naglasio je i adekvatnu pripremu, poručivši kako dugotrajno treba intenzivno raditi sa školama.

– Za to je potrebno vrijeme. Smatram da se treba vratiti cjelovitim rješenjima, usvojiti te dokumente – rekao je Jokić koji smatra da treba odgoditi frontalnu primjenu kurikularne reforme za godinu dana, tijekom koje treba intenzivno raditi s odgojno-obrazovnim radnicima zbog bolje pripreme.

Ministrica Blaženka Divjak je rekla da su svi dokumenti koji su bili priređeni uzeti u obzir ili unaprijeđeni. Kaže da osiguravaju uvjete za to da u školama budu pripremljeni. U ovom trenutku 36.000 učitelja i nastavnika se educira.

– Velik broj učitelja, tri od četiri, kažu da su sada zbog edukacija i rada u eksperimentalnim školama mnogo više usmjereni. Čak 86 posto učenika koji su sudjelovali, osim prvašića, stvarno primjećuju pozitivne promjene u samom procesu i referiraju se na njih – rekla je Divjak, koja smatra da je sve u svemu postignut vrlo dobar uspjeh već nakon prvog polugodišta.

Jokić je rekao da je izgubljeno mnogo vremena, da je u dvije godine nedovoljno napravljeno da se ljudima objasni što je to, da se dođe do škola…

Dugogodišnji ravnatelj V. gimnazije Petar MLADINIĆ kazao  je da imamo kurikul matematike koji je formiran krajem 19. stoljeća.

– Nije se osuvremenio taj kontekst i dobili nastavnici za to – rekao je Mladinić.

Divjak je objasnila da reforma nije revolucija već evolucija te da promjene nisu goleme, već evolucijske promjene koje su se već morale dogoditi, a nisu.

– Mi smo u Europi na posljednjem mjestu po broju sati koje naši učenici provedu u razredu – rekla je Divjak, naglasivši da je program matematike bitno promijenjen te da nije isti kao u 19. stoljeću.

Profesor na Visokom učilištu Algebra Hrvoje BALEN misli da bi bilo dobro da počnemo raditi ne samo na promjenama sadržaja i ishoda učenja nego i na strukturi učenika. Balen je rekao da više nemamo industriju koja treba jako mnogo tehničara i da smo se, nažalost, previše okrenuli turizmu.

– Tu nam ne trebaju neki strašno veliki kadrovi, da se netko ne uvrijedi – rekao je Balen.

Profesor na FESB-u Bojan JERBIĆ rekao je da su naši đaci i na srednjoškolskoj razini i studenti znatno bolje obrazovani od većine sveučilišta s kojima imaju doticaj. Složio se s Divjak da nam ne trebaju revolucionarne promjene.

– Moramo shvatiti da mlade ljude treba naučiti misliti, prenositi kulturu kao globalno naslijeđe i da ih trebamo odgojiti da znaju doći na fakultet, da se znaju ponašati na tom fakultetu i da znaju učiti – rekao je Jerbić.

Profesor na FER-u Jan ŠNAJDER rekao je da ima dojam da imamo vrlo dobre studente, ali dodajući da imaju selekcijsku pristranost jer su njihovi studenti sigurno krema studenta. Dotaknuo se spone između obrazovanja i znanosti rekavši da je znanost definitivno pokretač gospodarstva, ideja i društva te da je pomalo zabrinut jer je sudionik sustava u kojem dobivaju dobre studente, odnosno učenike te rade s njima najbolje što mogu.

– Međutim, naš sustav ih ne može apsorbirati, ti ljudi, osobito najbolji, odlaze iz države, što samo po sebi ne bi bilo tako tragično. Međutim, oni se u principu ne kane vratiti – rekao je Šnajder.

Jerbić je rekao da oni imaju obrnuti proces, da se ljudi iz inozemstva žele pridružiti njihovu timu. Kaže da su im neki ljudi došli na upola manju plaću samo da rade s novim znanjima.

Balen je dodao da su generacije djece sve manje i manje.

– Samo ove godine za računarstvo, informatiku i slično interes je 17 posto pao u odnosu na četiri godine ranije. I nemojmo se zavaravati da će to pasti. Neće, to će biti još gore – kazao je Balen, dodajući da je pitanje što je prije, kokoš ili jaje.

Divjak je rekla da moramo vidjeti što nam u budućnosti treba, što nam donosi četvrta industrijska revolucija.

– Ona ne donosi samo više poslova ili to da će više poslova biti automatizirano nego potpuno drukčiji profil poslova, potpuno drukčiji način rada – primjetila je Divjak, dodajući da se moramo pripremiti na zanimljive poslove. To znači da naše škole i fakulteti moraju izgledati drukčije.

Jokić tvrdi da se u Hrvatskoj već dogodila ekspanzija visokoškolskoj obrazovanja 2004. godine, za vrijeme HDZ-a.

– Potrebno je više visokoobrazovanih građana, samo kojih? Bavite li se vi kao država strukturom visokoobrazovanih? – upitao je Jokić. Rekao je da je pomalo licemjerno govoriti o evoluciji i revoluciji ako dolazite na mjesto vlasti preko prosvjeda.

Tomislav SOKOL, HDZ-ov zastupnik i Član Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, tvrdi  da je STEM bitan, ali da ne treba zanemariti humanističko područje.

– Ako želimo imati građane sa širokim obrazovanjem, treba vam jako i kvalitetno društveno i humanističko područje – objašnjava Sokol. Vezano za temu odlaska i povratka znanstvenika, rekao je da je sam magistrirao i doktorirao u Belgiji i da treba voditi računa o tome da se povratnici moraju realizirati ovdje kao znanstvenici te da im država treba pružiti šansu.

Divjak je reagirajući na izjave Borisa Jokića rekla da se ne treba držati kao pijan plota onoga što je već napravljeno te da nije stvar u papirologiji. – Mi smo svjetski prvaci u proizvodnji papira – rekla je. Podržava kontinuitet, ali naglašava i važnost unaprjeđenja.

– Čak 95 posto svih zanimanja treba neku razinu digitalnih vještina. Od čega mi bježimo? Od toga da to priznamo? Ako škole ne opremimo sada, stavljamo na kocku i način realizacije ishoda učenja – rekla je Divjak. Rekla je da ekspanzija visokog obrazovanja nije dovoljna, bitna je i prohodnost kroz studij, završenost i zapošljavanje.

Jokić je rekao da podržava digitalizaciju, a Blaženki Divjak spočitnuo je što je njihov rad nazvala stvaranjem papira. Divjak je rekla da ni na koji način ne misli umanjiti tuđe zasluge, ali da treba mnogo više od baratanja velikim riječima i velikim idejama.

– Od toga znamo da se ne živi – poručila je. […]

Jokić je izrazio nadu da o ovoj temi za dvije godine više nećemo pričati, ali i dodao da je gotovo sigurno da političari neće imati dovoljno mudrosti i strpljenja za pravu promjenu. Također je izrazio spremnost za pomoć.

– Ako sam mogao razgovarati s Tomislavom Karamarkom i Zoranom Milanovićem, siguran sam da Blaženka Divjak nije lošiji sugovornik – rekao je Jokić.  [ IZ DRUGIH MEDIJA | m.vecernji.hr ] Cijeli tekst pročitajte OVDJE.