… bili su jako protiv te „novotarije” u školskom sustavu.  Gotovo su tri godine trajala natezanja između akademske zajednice i prosvjetne vlasti oko toga vrućeg krumpira. S razlogom, rekli bi mnogi dobri poznavatelji stanja u hrvatskom visokom školstvu, jer prihvaćanjem rezultata državne mature kao objektivnog i jedinog mjerila znanja svakog maturanta, fakulteti su odjednom ostali na „suhom”. Ili bolje reći, netko im je nasapunao dasku i iz ruku izbio prijamne ispite na kojima su godinama zarađivali pristojan novac. Bez prijamnih ispita mnogi su fakulteti izgubili i mogućnost manipulacija i nezakonitih radnji prilikom upisa svojih studenata, jer sve je odjednom postalo transparentno, informacije su postale svima dostupne pa više nisu dolazili u obzir kojekakvi marifetluci, plave koverte ili „donacije” u tisućama eura kojima se osiguravalo mjesto na onim najatraktivnijim fakultetima. 

No, idilično zamišljena slika upisa na visoka učilišta ubrzo je počela dobivati pukotine. Malo-pomalo pojedini su fakulteti ipak uspjeli u svojoj nakani da osim rezultata državne mature za upis uvjetuju i dodatne provjere znanja, vještina i kompetencija svojih kandidata. U početku je takvih fakulteta bilo za „prste jedne ruke”, ali s vremenom im je broj bitno narastao.

Netko će reći da je takva provjera opravdana na umjetničkim akademijama, na studiju arhitekture, dizajna i njima sličnima, ali kako opravdati inzistiranje zagrebačkoga Medicinskog fakulteta da svake godine provjerava neka posebna, dodatna znanja iz kemije, fizike i biologije maturantima koji su sigurno te predmete polagali kao izborne na državnoj maturi. I zanimljivo je spomenuti da ostali Medicinski fakulteti u državi ne provode takve posebne provjere svojih kandidata, a jednako su ili čak atraktivniji ovogodišnjim maturantima od zagrebačkoga.

Primjerice, prema podatcima dobivenima iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje na Medicinskom fakultetu u Rijeci na 138 upisnih mjesta prijavilo se desetorostruko više kandidata, a u Splitu osam puta više od upisne kvote maturanata koji bi studirali medicinu. Znači li to da zagrebački Medicinski fakultet ne vjeruje državnoj maturi ili da od budućih studenata iz ova tri predmeta traži da znaju mnogo više nego što je uopće predviđeno njihovim nastavnim planom i programom u srednjoj školi? Ili da samo želi iskoristiti svoju autonomiju i kontrolirati koga će i pod kojim uvjetima upisati?

 POLUTRANSPARENTNI UPISI

Bivši ministar znanosti i obrazovanja dr. sc. Radovan FUCHS, u čijem je mandatu počelo provođenje državne mature, i danas vjeruje da je uklanjanje dodatnih ispita i provjera bilo glavni razlog zbog kojega su se gotovo svi fakulteti odupirali uvođenju državne mature.

– Istina je, ima dobar dio izmišljenih provjera koje fakultetima omogućavaju, ako baš hoćete, polutransparentni način upisa i apsolutno sam protiv toga. A ima i najblaže rečeno smiješnih primjera.

Recimo, stomatologija provjerava manualne sposobnosti i motoriku ruku, a medicinski fakultet ne provjerava, iako će netko specijalizirati kirurgiju u čemu mu trebaju identične manualne sposobnosti. Dodatnu provjeru neki će fakulteti poput medicinskog opravdavati potrebom da dobiju kandidate koji će prije upisa na fakultet jako dobro naučiti dodatne sadržaje iz kemije, biologije i fizike pa će lakše svladavati i ostale kolegije. To je bez veze, jer zašto s fakulteta prelijevaju takve zahtjeve na nekoga drugog, kad bi na fakultetu to trebali naučiti svakog studenta, a ne da to mora odraditi srednja škola.

Na maturi su uvedena tri obvezatna predmeta za sve, jer se pokazalo da su djeca koja su dobra u matematici najčešće dobra i u svim ostalim predmetima i to je u načelu to. I dalje smatram da je sustav državne mature trebalo unaprjeđivati, da je trebao biti jedan od glavnih elemenata za upis na visoka učilišta i da je dobar dio visokoškolskih institucija, s iznimkom nekih umjetničkih akademija i drugih studijskih programa, nepotrebno uveo dodatne provjere.

Državnu je maturu trebalo razvijati i usavršavati u oba pravca. Da bude provjera ukupnog sustava obrazovanja te da olakša upise na visokoškolske institucije. Budući da se htjelo omogućiti vertikalnu prohodnost za učenike strukovnih škola i njima se dala mogućnost polaganja državne mature. No trebalo se je odmaknuti od sustava s dvije razine ispitnih zadataka u pojedinim predmetima, koje nisu ni potrebne ni primjerene. Jer ne bi trebalo biti A i B razine, nego pitanja iz pojedinog predmeta pa koliko znaš tako te sustav svrsta na rang-ljestvicu.

A s obzirom na to kako se čitava situacija u Hrvatskoj razvija u kontekstu natalitetne i druge situacije, mislim da će uskoro doći dan kad će svi fakulteti ukinuti sve takve provjere, jer će uvijek biti mnogo više upisnih mjesta nego što ima potencijalnih studenata – zaključio je Radovan Fuchs.

Slično razmišlja i bivši ministar znanosti i obrazovanja dr. sc. Predrag ŠUSTAR, koji smatra da državna matura mora biti temeljno mjerilo pri upisu na fakultete.

– Ako je dodatna provjera samo dupliranje posla da bi neki fakultet namaknuo dodatna sredstva, to onda nije dobro. Zato sam da se što više upotrebljavaju rezultati državne mature i ne provode dodatne provjere koje se preklapaju s onime što je već provjereno na maturi. Neki fakulteti moraju imati provjere kojima ispituju posebne kompetencije kandidata neophodne za studij. Ali ima i fakulteta koji sve kandidate za brojne studijske grupe provjeravaju na isti način i pitanje je koliko se u tako heterogenim grupama uopće može napraviti kvalitetna selekcija koju još i naplaćuju.

Mislim da bi trebalo pogledati i kako se radi u sustavima koji su visokorangirani pa možda i njihova iskustva primijeniti u svom radu. Državna matura i dodatne provjere u tom kontekstu trebale bi biti poticaj za što kvalitetnije studije, ali i za povećan interes mladih za pojedine studijske grupe, jer broj prijava pada i na nekim studijskim grupama sve je manje zainteresiranih kandidata. A nije nemoguć ni scenarij po kojemu će za nekoliko godina, što nam se već i događa, biti mnogo više mjesta na fakultetima nego što je potencijalnih studenata, pa će fakulteti širom otvoriti vrata i upisivati kandidate bez kriterija i bez provjera – smatra Šustar.

PROVJERE DONOSE NOVAC

Od budućim studentima uvijek zanimljivih fakulteta valja spomenuti zagrebački FER, na kojemu je triput više kandidata od upisnih mjesta, Farmaceutsko-biokemijski fakultet na kojem devet kandidata pretendira na jedno upisno mjesto, Medicinu u Rijeci, gdje je deset puta više kandidata, Ekonomski fakultet u Zagrebu, na kojemu je gotovo 20 studenata po upisnom mjestu, Stomatologija sa sedam puta više prijavljenih nego što je upisnih mjesta, Arhitektonski fakultet u Zagrebu koji ima četiri i pol puta više prijava nego raspoloživih mjesta. I što je još važnije, na tim se fakultetima ne provode nikakve dodatne provjere. Ali zato se dodatne provjere provode na Kineziološkom i Građevinskom fakultetu, na Agronomskom za studij krajobrazne arhitekture, na Veterinarskoj medicini, Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu na smjerovima socijalne pedagogije i rehabilitacije, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na svim studijskim grupama. Budućim studentima u posljednje su vrijeme zanimljivi studijski programi ranog i predškolskog odgoja i program za učitelje razredne nastave, na kojima je i deseterostruko više prijavljenih u odnosu na raspoložive kapacitete spomenutih fakulteta.

Doista je mnogo i društveno-humanističkih fakulteta koji za upis na svoje studijske programe provode testove razumijevanja i logičkog razmišljanja, testove intelektualnih sposobnosti, kognitivnih sposobnosti, testove uočavanja i brzog zaključivanja, testove apstraktnog mišljenja… ma što to značilo. A postignuća na njima kandidatima mogu donijeti od deset do 50 posto bodova na ljestvici poretka te im tako olakšati upis na željeni studij. Nakon stresa koji su im prouzročile pripreme za polaganje državne mature, maturante koji se odluče upisati jedan od takvih studija čeka i novi stres i novi financijski trošak, jer dodatne se provjere plaćaju. Cijene su različite, a prosječno po kandidatu provjera košta 250 kuna. I onda se u javnosti opravdano stekne dojam da su neki fakulteti dodatne provjere uveli ne samo zbog kvalitetnije selekcije kandidata nego i zbog konkretne zarade.

 SPOSOBNOSTI KLJUČNE ZA STUDIJ

Zagrebački Filozofski fakultet na 1877 upisnih mjesta ima 7008 prijavljenih kandidata i za sve njih će provesti zajedničku provjeru intelektualnih sposobnosti.

– Uveli smo ju kako bismo provjerili potencijalne kapacitete kandidata. Naime, treba imati na umu da uz ocjene, koje variraju od škole do škole, uz ispit državne mature podatak o intelektualnim sposobnostima kandidata daje ukupnoj slici još jednu relevantnu informaciju o potencijalima za studiranje. Takav je ispit praksa koju provodimo svake godine, a cijena mu je 250 kuna – rekla nam je kratko Vesna VLAHOVIĆ-ŠTETIĆ, dekanica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Zanimljivo je da dodatne provjere vještina i sposobnosti potrebnih za razvoj učiteljskih kompetencija pri upisu na svoje studijske programe provode i neki, ali ne svi, učiteljski fakulteti u Hrvatskoj.

O praksi Filozofskog fakulteta u Splitu koji izvodi Učiteljski studij te Studij ranog i predškolskog odgoja govori dekanica dr. sc. Gloria VICKOV:

– Državna matura ispituje znanje, ali ne i sposobnosti budućih studenata. Zato želimo ispitati i dodatne sposobnosti upisnika da bismo izabrali bolje kandidate. Ispitujemo njihove likovne, glazbene i motoričke kompetencije te provodimo i psihološko testiranje, jer nije svejedno kakav je psihološki profil osobe koja će nakon završenog studija obavljati ovako odgovoran posao. To su osobine koje ni na koji način nisu uključene u ispite državne mature, a utječu na uspješnost u studiranju.

Prodekanica za nastavu i studente na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu doc. dr. sc. Višnja RAJIĆ objašnjava da za potrebe upisa na programe Učiteljski studiji i studij Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kod kandidata provjeravaju predispozicije za razvoj glazbenog sluha i ritma, likovnog mišljenja, za stjecanje kinezioloških motoričkih vještina te njihove jezično-govorne sposobnosti.

– Sve su to sposobnosti ključne za studije koje izvodimo. Ne ispitujemo znanje, jer su kandidati znanje pokazali na državnoj maturi. Bodovi na tim provjerama nisu eliminacijski, dodaju se onima s mature i nama mogu uvelike pomoći pri odabiru kandidata. Želim naglasiti da provjera nije izraz nepovjerenja u rezultate državne mature, jer maturom se propituje primjerice znanje kandidata u gramatici i pravopisu, a nas zanimaju govorno-jezične sposobnosti budućih učitelja koji moraju biti komunikacijski kompetentni. I uvjerili smo se da nam provjera u spomenuta četiri područja dosta pouzdano pokazuje ima li netko određene sposobnosti koje su pretpostavka za razvoj učiteljskih kompetencija – rekla je Višnja Rajić.

KAKO DO IZVRSNIH STUDENATA

Na Fakultetu odgojno-obrazovnih znanosti u Puli provjeravaju ista četiri elementa, a kako nam je rekla izv. prof. dr. sc. Iva BLAŽEVIĆ „dodatna provjera nije izraz našeg nepovjerenja prema rezultatima državne mature, ali želimo i kod kandidata osvijestiti kakav studij upisuju i što će morati moći raditi u svom budućem zanimanju. Oni moraju imati predispozicije za razvoj učiteljskih kompetencija, jer bez toga nisu kompletni učitelji razredne nastave. Imali smo studenata koji su bili oslobođeni nastave tjelesne kulture i kako će oni raditi s djecom? Kako će raditi u razredu ako imaju govornu manu, jer moraju svakodnevno izvoditi nastavu? I zato smo prisiljeni provoditi vlastite provjere, jer nam se jedne godine dogodilo da su gluhonijeme studentice upisale fakultet. Ne želimo nikoga diskriminirati, ali pitanje je kako će te osobe funkcionirati u razredu. A određeni posao neki ljudi zbog nekih ograničavajućih čimbenika jednostavno ne mogu raditi i onda nastanu traume kad se fakultet završi i stekne diploma – rekla je dekanica Blažević.

A da se i bez dodatnih provjera može odabrati dobre i motivirane kandidate za studij dokazuje primjer Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku.

– U prethodne dvije godine proveli smo prijamne ispite da bismo dobili što kvalitetnije studente, no nije se to pokazalo kao neki učinkovit način za odabir kvalitetnijih studenata, jer su svi naši studenti visokomotivirani, a učiteljski studij kao i studij ranog i predškolskog odgoja prvi im je izbor. Imaju prilično visok prosjek ocjena iz srednje škole tako da smo odlučili odustati od prijamnih, jer nismo ništa kvalitativno bolje dobili, a samo smo kandidatima naplaćivali nepotrebne troškove. Interes studenata je velik pa je za jedno mjesto na predškolskom studiju lani bilo čak 12 kandidata i najtraženiji smo studij u Osijeku. Bez obzira na to, mi samo na temelju rezultata državne mature uspijevamo izabrati najbolje i prezadovoljni smo svojim studentima. A da su doista sjajni govori i podatak da su upravo naši studenti lani napisali projekt koji je Europska komisija proglasila jednim od pet najboljih u Europskoj uniji – pohvalio se dekan fakulteta dr. sc. Damir MATANOVIĆ.

NEPOVJERENJE U SUSTAV

Ponašanje mnogih fakulteta i odnos prema rezultatima državne mature te uvođenje dodatnih provjera za buduće studente komentirala je i Ivana KATAVIĆ, ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Čudi se praksi provođenja dodatnih provjera i kaže:

– Vjeruju li fakulteti u rezultate državne mature? To jest pitanje, ali čini mi se da je ovdje riječ o nepovjerenju u cijeli obrazovni sustav. U Centru smo otvoreni za suradnju i ako postoje potrebe za mjerenje kompetencija rado bismo naše postojeće ekspertize ugradili u dodatne provjere ako su potrebne za pojedine fakultete.

Recimo, za medicinski bi se fakultet u ispit iz biologije moglo ugraditi više zadataka koji se odnose na fiziologiju čovjeka i tom bi se dijelu ispita mogao dati i dvostruki broj bodova pa bi se tako i fakultetu olakšalo i ne bi morali provoditi dodatne provjere. Mislimo da su ispiti državne mature kvalitetni i da mjere znanje srednjeg obrazovanja, a fakultet koji ne vjeruje rezultatima onda još dodatno rade provjere, bilo da se radi o posebnim znanjima, vještinama ili kompetencijama. Logično je da umjetničke akademije provjeravaju posebne sposobnosti, ili Kineziološki fakultet kao i učiteljski fakulteti, ali mnogi drugi na temelju rezultata državne mature mogu bez problema napraviti gradaciju među kandidatima. I nepojmljivo mi je da na PMF-u na nastavničkom smjeru matematike uvjet bude B razina hrvatskog jezika odnosno prolaz na nižoj razini. Zar zaista netko misli da će funkcionalno gotovo nepismen pojedinac moći biti dobar nastavnik matematike? Slična je situacija i na Fakultetu elektronike i računalstva. Ili su fakulteti toliko snizili kriterije ne bi li pošto-poto napunili upisne kvote? – pita se Ivana Katavić.

NARUŠENA VJERODOSTOJNOST

Bivši ministar prosvjete dr. sc. Vladimir STRUGAR kaže:

– Opravdano je pitanje jesu li odškrinuta vrata za manipulacije pri upisima, jer više bodova na dodatnim provjerama može kompenzirati manjak bodova s državne mature. A nije za pojedine fakultete nezanemariv ni financijski učinak takvih provjera koje u prosjeku koštaju barem 250 kuna po kandidatu. Pripreme za državnu maturu, dodatne provjere na fakultetima također, a sve to plaćaju roditelji. U takvom sustavu državna matura gubi svoj smisao, jer fakulteti pokazuju da ne vjeruju u objektivni instrument provjere znanja svih srednjoškolaca. Bojim se da se glavna ideja državne mature nekako izgubila i da je narušena njezina vjerodostojnost pa i načelo pravednosti i jednakosti svih učenika. Ideju treba usavršavati i dotjerivati, a ne kompromitirati je.

Čini se da je došlo vrijeme da se nakon deset godina provođenja sagledaju pozitivna iskustva i slabosti državne mature. Bez kvalitetne analize samo se mogu generirati novi ili stari zaključci o dodatnim zaradama na nepotrebnim dodatnim provjerama, o samovolji ustanova i pojedinaca, iznevjerenim očekivanjima, o zbunjenim i zabrinutim maturantima i njihovim roditeljima. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Napisao Marijan ŠIMEG ]