Iz školskog svijeta
PLOD VINOVE LOZE IZRAZITO JE NUTRITIVNO VRIJEDAN
Grožđe – hrana i lijek
objavljeno: 1. listopada 2019.

rožđe se, u doba stare Grčke, smatralo „hranom bogova”. Starogrčki bog Dioniz štovao se kao bog vina, poljoprivrede i plodnosti. Dakle, grožđe je poznato ljudima još od davnina, ono je jedno od najstarijih kultiviranih biljnih vrsta koja potječe iz Male Azije, Zakavkazja i Mezopotamije. U antičko su doba Egipćani, Feničani, Grci i Rimljani tisućljećima uzgajali i oplemenjivali vinovu lozu isključivo radi ljekovitog djelovanja nefermentiranoga grožđanog soka. Smatra se da danas postoji više od 8000 sorti vinove loze koja se uzgaja po cijelom svijetu, iako ovoj vrsti najbolje odgovara klima kakva prevladava u, primjerice, Italiji i Francuskoj.

Grožđe je bobičasti plod vinove loze (Vitis vinifera), biljke penjačice koja se izrastanjem oblikuje u grm visine od pet do 15 metara. Listovi su različitih oblika kao i različite zelene boje, što ovisi o sorti. Biljka cvate od lipnja do srpnja, a dozrijeva od srpnja do listopada, što ovisi o sorti kao i o klimatskom podneblju.

Kako je čovjek kultivirao ovu vrstu davnih dana, tijekom vremena razvio je mnoge sorte, primjerice stolno grožđe koje se koristi za jelo svježe, osušeno grožđe (grožđice) koje se dobiva prirodnim sušenjem grožđa te grožđe kao industrijska sirovina potrebna za proizvodnju vina, sokova, vinskog octa, rakija, konjaka, pjenušca i drugih pića. Od sjemenki grožđa proizvodi se i posebno aromatično ulje.

Pravilno čuvanje ubranoga grožđa ima veliku ulogu u očuvanju njegove kvalitete, svježine, hranjivih tvari i jedinstvenog okusa. Svježe, zrelo grožđe može trajati pet-šest dana u hladnjaku, jer je tada frekvencija „disanja” grožđa, pri čemu se stvara ugljikov dioksid i brže se kvari, usporena u odnosu na čuvanje grožđa na sobnoj temperaturi.

Slatkoća grožđa može se procijeniti prema boji bobice. Zelene sorte trebaju imati lagano žućkastu nijansu, crveno grožđe mora biti bez tragova zelene boje, dok tamne sorte moraju imati izrazito tamnu boju. Možda je lakše uočiti prezrelo grožđe, čije bobice lako otpadaju sa stabljike, a uočljiv je i početak sušenja ili stvaranja plijesni.

Plod vinove loze izrazito je nutritivno vrijedan te je stoga mnogo razloga zašto bi grožđe trebalo biti dio redovite prehrane pojedinca. Ovo ukusno voće može se pohvaliti mnogobrojnim dobrobitima za zdravlje. Ovdje ćemo nabrojati samo neka od njih:

  • čisti organizam
  • čuva zdravlje srca i krvnih žila
  • smanjuje krvni tlak
  • smanjuje nastanak krvnih ugrušaka
  • topi masne naslage
  • sprečava upalne procese
  • poboljšava rad metabolizma
  • pomaže kod artritisa i reume
  • smanjuje bolove u zglobovima i osteoporozu
  • jača kosti
  • štiti od mnogih vrsta raka
  • poboljšava rad bubrega i pluća
  • sprečava nastanak bubrežnih kamenaca
  • pomaže kod bronhitisa i kašlja
  • pospješuje probavu i regulira rad crijeva
  • poboljšava pamćenje i koncentraciju
  • usporava starenje
  • štiti mrežnicu oka od propadanja i nastanka žute pjege
  • poboljšava san.

Također, grožđe obiluje mnogim za zdravlje korisnim, hranjivim i blagotvornim tvarima kao što su: flavonoidi (katehini, epikatehini, kvercetin, resveratrol…), saponini, procijanidini dimera grupe B, vitamin C, mangan, vitamini B1 i B6, kalij, kalcij, željezo, bakar, silicij i mnogi drugi. Polifenoli iz grožđa su snažni antioksidansi i štite tijelo od prijevremenog starenja, bolesti i propadanja. U sjemenkama je aktivna tvar koja djeluje na smanjenje kolesterola, stoga je dobro tu i tamo prožvakati koju košticu.

 

Veliki udio vode u grožđu omogućuje otapanje minerala i vitamina, a uz znatan udio celuloze konzumiranje grožđa daje osjećaj sitosti. Šećer iz grožđa izvanredno brzo ulazi u krvotok i zato je prikladan prilikom fizičkih i psihičkih napora. Crno grožđe sadrži pigment antocijanin iz grupe biljnih fenola, koji djeluje slično likopenu iz rajčice – kao jak antioksidans. Istraživanja su pokazala da crno grožđe povećava razinu melatonina, hormona neophodnog za dobar san, jača imunitet, pospješuje probavu i regulira rad crijeva. Poznato je antioksidacijsko, protuupalno i antialergijsko djelovanje flavonoida, ima ih najviše u kožici i koštici bobice crnoga grožđa. Redovitim konzumiranjem svježega grožđanog soka može se smanjiti rizik od bubrežnih kamenaca i poboljšati rad žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem.

 ………………

Napisala: Karla VUKŠIĆ, učiteljica kemije, OŠ Smiljevac, Zadar 

……. 

LITERATURA: „Vinova loza”, Leo commerce, Zagreb, 2015. | Mateljan, G.: „Najzdravije namirnice svijeta”, Zagreb, Planetopija, 2008. | „Poljoprivredna enciklopedija”, Zagreb, Jugoslavenski leksikografski zavod, 1973. | Web: „Alternativa za vas” – Grožđe | Web: „Wikipedija” – Grožđe