Savjeti stručnjaka
RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE > MOTORIČKE AKTIVNOSTI DJECE OD 4 DO 6 GODINA
Igre loptom i biotička motorička znanja
objavljeno: 20. siječnja 2020.

… u obiteljskom okružju najčešće nema uvjeta (vremena i prostora) za zadovoljenje svojih autentičnih potreba za kretanjem i igrom. Stoga, nedovoljna motorička aktivnost u predškolskoj dobi ne će nepovoljno utjecati samo na razvoj sposobnosti i usvajanja motoričkih znanja, već će se posljedice nedovoljnog kretanja negativno odraziti i na zdravstveni status djeteta.

KRETANJEM DO ZDRAVLJA

Velika je vjerojatnost da dijete kao pojedinac, u kojega se motoričke sposobnosti ne razvijaju do razine koju je objektivno moguće postići s obzirom na genetsku limitiranost, ne će biti u stanju djelotvorno i s lakoćom obavljati različite svakodnevne zadaće, niti će biti potaknut razvoj njegovih ostalih osobina i sposobnosti kojima su motoričke sposobnosti povezane. Boljem rješavanju i izvođenju motoričkih zadataka pridonose razvijene motoričke sposobnosti (koordinacija, ravnoteža, fleksibilnost, preciznost, brzina, snaga) koje na taj način omogućuju uspješno kretanje, stoga ih je nužno razvijati od najranije dobi.

Biotičkim motoričkim znanjima definiramo prirodna znanja koja omogućuju svladavanje prostora, svladavanje prepreka, svladavanje otpora različitih vanjskih objekata i manipuliranje raznim objektima (Pejčić, 2005).

Razlikujemo biotička motorička znanja:

  • za svladavanje prostora – različiti oblici hodanja, trčanja, valjanja i puzanja kojima se savladava prostor na različitim podlogama, nagibima, različitim smjerovima,
  • za svladavanje prepreka – različiti načini preskakanja provlačenja, skakanja, silaženja, penjanja, preskakanja, saskakanja kojima se svladavaju različite prepreke,
  • za svladavanje otpora – kao što su dizanja, nošenja, guranja, vučenja, potiskivanja i višenja, kojima se svladava pasivni otpor objekata različitih masa i oblika,
  • za manipulaciju objektima u što spadaju bacanja, hvatanja, dodavanja, vođenja, žongliranja (Pejčić, 2005).

TESTOVI ZA PROVJERU

Svrha je ovoga istraživanja utvrditi razine usvojenosti biotičkih motoričkih znanja za manipulaciju s loptom kod djece u dobi od četiri do šest godina testiranjem rezultata dobivenih izvedbom u specifičnom poligonu namijenjenom za provjeru biotičkih motoričkih znanja za manipulaciju loptom. Daljnji je cilj bio također utvrditi stanje antropoloških obilježja djece.

Na temelju toga postavljene su sljedeće hipoteze:

H1: Utvrdit će se statistički značajne razlike u motoričkim postignućima (Poligon rukom i Poligon nogom) i antropološkim obilježjima kod djece s obzirom na spol.

H2: Utvrdit će se statistički značajne razlike u motoričkim postignućima (Poligon rukom i Poligon nogom) i antropoloških obilježja kod djece s obzirom na dob.

Uzorkovano je 60 dječaka i djevojčica Dječjeg vrtića „Maksimirˮ. Ispitanici su dječaci i djevojčice u starosnoj dobi od četiri do šest godina, od toga 32 dječaka i 28 djevojčica.

Provedena su tri testa morfoloških obilježja, šest testova za provjeru motoričkih sposobnosti i šest testova za provjeru motoričkih znanja, sveukupno 15 testova.

Za procjenu morfoloških osobina provedeni su sljedeći testovi: tjelesna visina, tjelesna težina i indeks tjelesne mase.

 

Prema indeksu tjelesne mase razlikujemo stanje pothranjenosti, stanje normalne uhranjenosti, stanje prekomjerne tjelesne mase te tri stupnja pretilosti (prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 1998).

Za procjenu motoričkih sposobnosti provedeni su sljedeći testovi: prenošenje kockice,hod unatrag u uporu na rukama,skok u dalj s mjesta, podizanje trupa, pretklon raznožno i  test Trčanje 1 minutu.

Za procjenu biotičkih motoričkih znanja za manipulaciju objektima služili smo se polignima pod nazivom Poligon rukom i Poligon nogom. Svrha je da ispitanik nastoji što uspješnije svladati poligon u što kraćem vremenu. Zadatak Poligona rukom jesu prirodni oblici kretanja, trčanje uz vođenje lopte, obilaženje kapica uz vođenje lopte i šutiranje lopte rukom u okvir gola s udaljenosti od tri metra. Sve je to zadatak i Poligona nogom osim što se ispitanii služe nogom a ne rukom. (Slika 3)

U ovom istraživanju korišteni su osnovni deskriptivni parametri, t-test za nezavisne uzorke i analiza varijance (ANOVA).

Rezultati su testirani na razini značajnosti p < 0,05.

SURADNJA RODITELJA I ODGAJATELJA

Na temelju provedenoga istraživanja može se zaključiti da je H1 koja glasi: Utvrdit će se statistički značajne razlike u motoričkim postignućima (Poligon rukom i Poligon nogom) i antropološkim obilježjima kod djece s obzirom na spol potvrđena u sedam varijabla: visina, težina, pretklon, Poligon rukom te Poligon nogom prvo i drugo mjerenje.

Potvrđena je i H2 koja glasi: Utvrdit će se statistički značajne razlike u motoričkim postignućima (Poligon rukom i Poligon nogom) i antropoloških obilježja kod djece obzirom na dob u jedanaest varijabli: visina, težina, prenošenje kocka, hod unatrag u uporu na rukama, skok u dalj sa mjesta, trbušnjaci, Trčanje 1 minutu, Poligon rukom te Poligon nogom prvo i drugo mjerenje.

Dobiveni rezultat mogli smo i predvidjeti jer je očekivano da će povećanjem dobi djeca napredovati i u motoričkim sposobnostima. Na temelju dobivenih rezultata možemo zaključiti da je dob iznimno značajan faktor, a i statistički značajnija u odnosu na spol.

U predškolskom razdoblju od iznimne je važnosti provoditi sadržaje kojima možemo poticati razvoj koordinacije, a s tim i manipulaciju loptom. Manipuliranje loptom spada u složenije motoričke zadatke što za djecu predškolske dobi nije nimalo jednostavno ni lako.

Odgajatelj ima ključnu ulogu i odgovornost u poticanju djece na tjelesne aktivnosti primjerene dobi djece i njihovim razvojnim mogućnostima te su upravo odgajatelji ti koji trebaju raditi na sportskim programima u vrtićima. Osim toga, potrebno je raditi i na osvješćivanju roditelja o važnosti tjelesnoga kretanja i tjelesne aktivnosti. Partnerski odnos i dobra suradnja roditelja i odgajatelja može odgovoriti na izazove suvremenog načina života i kod djece rane i predškolske dobi potaknuti kretanje i tjelesno vježbanje kao zdrav način života. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Napisale dr. sc. Biljana TRAJKOVSKI, izv. prof. i Sandra ZJAČIĆ-LJUBIČIĆ, mag.praesc.educ.  odgajateljica savjetnica ]