Uvodne riječi održao je ministar prof. dr. sc. Vedran MORNAR: 

U posljednje vrijeme se u nas govori samo o raznim reformama, ali reforma obrazovanja je ipak nešto posebno. Ovo što sada radimo je najznačajnija reforma uopće koja se u Hrvatskoj može napraviti.

Potom je  predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti pri Uredu predsjednika Vlade RH, prof. dr. sc. Neven BUDAK, rekao

Zaista je važno naglasiti značaj Strategije obrazovanja znanosti i tehnologije pod nazivom „Nove boje znanja“. Strategija je sveobuhvatan projekt, a Kurikulum je značajan dio u kojem sudjeluje više od 400 ljudi. Strategija ima nekih 300 i nešto mjera … Sada se provodi 1/3 mjera u prvoj godini, u kojoj na tome radi 11 ministarstava te Agencije iz sustava obrazovanja, Gospodarska komora, Obrtnička komora, Rektorski zbor itd. Zaista vrlo velik broj institucija se uključilo, prepoznajući važnost ovog projekta. Moramo izmjeniti način na koji obrazujemo učitelje.

Vas iz medija molim da širite pozitivan duh ove strategije jer je to zaista važno.

Imamo garancije svih stranaka da to što radimo podržavaju, svi su prepoznali da je to doista od nacionalnog interesa da se ove promjene u obrazovnom sustavu moraju dogoditi, treba nam strpljenja i jedinstva u provedbi ovakvog cilja.

Potom je govorio voditelj Cjelovite kurikularne reforme dr. sc. Boris JOKIĆ.

Iskreno hvala na početku svim članovima radnih skupina, svim onima koji daju podršku i onima koji kritiziraju …

Ovo je trenutak u kojem sve politike i sve opcije moraju djelovati tamo gdje su riječi stale, očekujem nedvosmislenu podršku svih stranaka, jer je to projekt koji traje puno duže od njihovih mandata. Odgoj i obrazovanje predugo su zanemarivani u Hrvatskoj i sada je došlo vrijeme da se to promijeni.

• Rad na Kurikularnoj reformi počeli smo 1. veljače 2015.

Sada imamo 50 radnih skupina a 450 ljudi uključeni su u reformu obrazovanja.

Ovo je dugotrajan proces koji traje između 10 i 15 godina. Zato je postupno osmišljen da nije jednokratan, da to sustav postupno usvaja, da ga uopće može apsorbirati.

Neobično je važno oposobljavanje učitelja i nastavnika u školama, da im  se približi ovo što se planira u provedbi reforme. Samo kontinuiranim radom u sustavu može doći do uspjeha.

Govoreći o Cjelovitoj kurikularnoj reformi Boris Jokić je sve podijelio u pet točaka:

• Trenutno stanje rada Stručnih radnih skupina u okviru Cjelovite kurikularne reforme
• Prijedlog određenih rješenja u osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju
• Prijedlog promjena u strukovnom obrazovanju
• Prijedlog promjena u gimnazijskom obrazovanju
• Nastavak rada na reformi u vidu ishoda parlamentarnih izbora

Jokić je pojasnio da je u proteklim mjesecima  učinjeno sljedeće:

• svi ljudi koji rade na reformi su izabrani po javnome pozivu, a ne po političkim i stranačkim interesima,
• radi se o pravoj kombinaciju dvije jednakovrijedne perspektive – praktičara i akademske zajednice,
• plaća se po izvršenome zadatku i ovisno o doprinosu,
• članovi stručnih radnih skupina dogovorno odlučuju o raspodjeli sredstava,
• radi se u online okruženju jer sve je to skupa širok konzultativni proces bez miješanja politike.

Osmogodišnja škola bi trebala postati 9-godišnja osnovna škola; novih predmeta u osnovnih školi neće biti.

Nova reformirana škola u Hrvatskoj bi trebala zaživjeti u školskoj 2020./21. godini. Od tada osnovna škola će trajati 9 godina.

Više neće biti općeg uspjeha ni u osnovnoj ni u srednjoj školi. Uvodimo fleksibilnu satnicu, što znači da se satnica predmeta definirati na godišnjoj razini. Kada, kako i u kojem će razdoblju odraditi satnicu pojedinog predmeta o tome će odlučivati nastavnici i ravnatelji škola.

Nastavna će se godina produljiti za tjedan ili dva s tim što će se tih dodatnih dana organizira projektna nastava.

Novi kurkulumi u 60 škola [48 osnovnih i 12 srednjih] eksperimentalno će se uvesti 2016./17. školske godine., a u 2017./18. uvest će se u prve, treće, pete i samo za biologiju, kemiju i fiziku u sedme razrede, te u prve razrede srednjih škola.  

Strukovne škole će imat 20 do 80 posto praktične nastave, a učenici će u prvom razredu upisati sektor, a tek u trećem svoje zanimanje.

Boris Jokić je potom pojasnio da će se uvesti i nacionalni ispiti kojima će se na određenom broju učenika provjeravati pismenost iz različitih područja, jezičnog, prirodoslovno matematičkog i sl.

Gimnazije će doživjeti promjene. Najvažnije, u općim gimnazijama učenici će se nakon drugog razreda opredjeljivati za module iz tri područja prirodoslovno matematičkog, društveno humanističkog i umjetničkog.

Module će izabrati u skladu s onim što će im biti važno za nastavak studija, a još dva sata tjedno imat će da izaberu nešto što žele dodatno učiti.

Svaka opća gimnazija sama će odlučiti hoće li učenicima nuditi sve module ili samo neke i tako se profilirati u prirodoslovnom ili humanističkom smjeru.

Ono što je mnogima sada nezamislivo učenici trećeg razreda moći će, ako žele, slušati predmete iz četvrtog razreda. Državna matura će se mijenjati, ali tek 2023. /24 školske godine.