Zamislite da čitate ovu priču u 2000. godini. Vijesti o sjajnim obrazovnim inovacijama, o tome kako nove strategije pismenosti i računanja stalno podižu rezultate testova u Engleskoj, kako su besplatne škole vitalizirale tržište obrazovanja u Švedskoj i kako će visoka očekivanja za svu djecu zatvoriti jaz između imućnih i siromašnih u Novom Zelandu.

• Nacionalna testiranja, digitalne tehnologije i standardizirana nastava ključni su sastojci reformi obrazovanja diljem svijeta.

Sve to vrijeme u najsjevernijem kutu Europe narod s oko pet milijuna stanovnika gradi svoj obrazovni sustav koristeći svoj domaći pristup umjesto da slijedi druge.

ŠKOLAMA SU, SMATRAJU, POTREBNI SJAJNI UČITELJI I MUDRI RAVNATELJI. Također misle da je povjerenje bolje od nadzora i kontrole ako se djecu potiče da isprobavaju nove stvari i ako im se pruža podrška na putu k uspjehu.

Ti ljudi znali su iz vlastite prošlosti da, ako svi misle jednako, nitko zapravo ne misli previše. Ukazuju stalno na jedan dragulj u svojoj kruni kao živi dokaz – Nokia.

Zaista, kad bi ovo bila 2000. godina, vjerojatno je ta marka mobilnih telefona jedina stvar koju biste mogli povezati s Finskom. Da ste čak i pedagog, u to vrijeme ne biste čuli ništa o tome kako su finske škole po bilo čemu posebne. Kad biste bili pedagog, vjerojatno biste te godine čuli kako je osnovano Međunarodno ispitivanje znanja učenika koje je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) predstavila te godine.

PISA, ili Program za međunarodnu procjenu učenika, uspoređuje sve školske sustave članica OECD-a mjerenjem onoga što 15-godišnjaci znaju i mogu učiniti s onim što su naučili u čitanju, matematici i znanosti. To je najčešća međunarodni mjera koja se koristi za međusobno uspoređivanje školskih sustava.

Tada su mnogi ministri obrazovanja mislili da će upravo njihova zemlja biti na vrhu PISA-ine liste. Velike nade i obećanja dani u Engleskoj, Švedskoj, Novom Zelandu i nekim drugim zemljama učinili su njihove obrazovne sustave favoritima u globalnoj utrci u znanju.

Gore na sjeveru Finska je nastavila graditi svoj obrazovni sustav temeljen na širokom konsenzusu i vjerovanju da obrazovna reforma, kako bi se isplatila, mora biti dosljedna, s pametnim ulaganjima i ustrajna.

U Finskoj se pojavila izreka da požurivati obrazovnu reformu znači uništiti ju.

Ako je među finskim edukatorima i postojalo ikakvo očekivanje vezano uz PISA-ine rezultate, onda je to bilo, priznali su Finci, biti bolji od Švedske.

Rezultati PISA-e 2000 bili su iznenađenje za sve pa i za same Fince.

Najbolju među svim zemljama OECD-a bilo je teško prihvatiti i još teže objasniti. Sjajni međunarodni rezultati nastavili su se i do danas i Finska je više puta rangirana u vrhu zemalja OECD-a te kao najbolja među zemljama EU-a u školskom obrazovanju.

Nema kratkih, jednostavnih odgovora na često postavljana pitanja o tome što čini finske škole tako dobrima.

Važno je imati na umu da Finci to nikad nisu planirali, bilo je to slučajno.

OVO SU TRI NAJČEŠĆE SPOMINJANA ČIMBENIKA USPJEHA

■ PRVO, kao i na bilo kojem drugom životnom putu, odluke o tome kako izvući najbolje od sebe trebaju se dogoditi što je moguće bliže praksi.

Stoga je obrazovna politika Finske preselila ovlasti sa središnje uprave k lokalnim zajednicama i školama.
Nadalje, učitelji u Finskoj uživaju prilično veliku profesionalnu autonomiju u usporedbi s irskim kolegama, na primjer. Ta neovisnost u školi nije puna sloboda učitelja da čini što želi. To je autonomija koja se temelji na profesionalnoj suradnji i povjerenju unutar škola.
Vanjski nadzor rada nastavnika i testiranje postignuća učenika također su tijekom vremena prebačeni s nacionalnih vlasti na središnje aspekte učiteljske struke, kao i školsko vodstvo. Školske inspekcije i testiranje učenika nisu nestali, jednostavno imaju nove oblike u sklopu odgovornosti škola.

■ DRUGO, ako želite da vaša tvrtka ili nogometna reprezentacija procvjetaju, morate ulagati u svoje ljude. Prije puno vremena Finci su shvatili kako je najbolje jamstvo da reforma obrazovanja uspije educirati sve učitelje bolje nego ikad prije. Kao rezultat toga, osnovni uvjet za poučavanje u Finskoj je magisterij s istraživačkih sveučilišta.

Za razliku od Irske, gdje Vlada ne regulira broj novih nastavnika, finska sveučilišta planiraju podjelu diploma tako da svi učitelji nađu posao. Učitelji se smatraju profesionalno ravnopravnima liječnicima i odvjetnicima. Organiziraju se pod jednom profesionalnom udrugom i odgovarajuće su plaćeni.
Nije čudno da je u nedavnom nacionalnom istraživanju učiteljska profesija vrjednovana u prvih 10 među 450 profesija.

■ TREĆE, Finska politika obrazovanja imala je snažan naglasak na osiguranju jednakih mogućnosti za uspjeh u školi za svu djecu.

ŠKOLE KOJE SU GLAVNI NOSITELJI PROVEDBE REFORMI OBRAZOVANJA uspjele su se usredotočiti na poboljšanje jednakosti u svim školama.
Od 1970. jedna vlada za drugom ulagala je sredstva za opremanje škola koje imaju najviše djece s posebnim potrebama kako bi nadoknadile nedostatke koje neki učenici imaju zbog svoje obiteljske situacije.

Obrazovne reforme koje se odnose na ravnopravnost u školama uključuju plaćene školske obroke i zdravstvene usluge svoj djeci svaki dan, uravnotežene nastavne planove koji uključuju umjetnost, glazbu, ručni rad i druge neakademske aktivnosti koje su jednako važne kao i tradicionalni školski predmeti.

IZRADA LOKALNOG KURIKULUMA, gdje su škole glavni arhitekti rada škola, odigrala je ključnu ulogu u jačanju jednakosti obrazovanja.

Zanimljivo je da danas međunarodni dokazi upućuju na to da su, u skladu s finskim instinktom, najbolji obrazovni sustavi oni koji kombiniraju jednakost i izvrsnost.

Nedavno su vijesti diljem svijeta objavile da će Finska odbaciti tradicionalne predmete u školama i zamijeniti ih učenjem putem projekata. To je mit.

Postoje i druge „urbane legende” o finskim školama. Na primjer, neki vjeruju da učenici nemaju domaće zadaće. Drugi smatraju da su Finci izumili odlične metode poučavanja koje vode do zvjezdanih rezultata.

Zatim su tu i oni koji vjeruju da je monokulturno finsko društvo faktor koji je popločao put do obrazovne izvrsnosti. Ako želite razumjeti o čemu je zapravo riječ u finskom obrazovanju, izbjegavanje tih i drugih mitova je dobar početak.

LEKCIJE ZA IRSKU

Postoji li nešto što bi Irska mogla preuzeti od finskog obrazovnog iskustva?

Naravno, piše Pasi Sahlberg, koji također naglašava da je pokušaj imitacije Finske na bilo koji način ulaznica za neuspjeh.

Finska i Irska imaju sličnosti u svojim obrazovnim sustavima: atraktivna nastavna zvanja, sustav malih škola i obrazovanje kao uvjet za prosperitet i opstanak nacije.

Lekcija 1
Irska mora graditi obrazovnu politiku na svojim karakteristikama. Imitiranje susjeda ili uvoz obrazovnih modela iz inozemstva pokazali su se lošim idejama. Učite od drugih, ali nađite svoj put.

Lekcija 2
Podrška školama i nastavnicima u njihovoj suradnji, eksperimentiranje novim idejama i učenje jednih od drugih vjerojatno su bolje strategije od daljnje standardizacije nastave i jače kontrole nad školama.

Lekcija 3
Djeca trebaju više vremena za igru, u školi i izvan nje, pogotovo danas kad toliko vremena provedu sjedeći i zureći u sve vrste ekrana. Jedan sat tjelesne aktivnosti i igranja svaki dan, zajedno s dopuštenjem roditelja i nastavnika da budu djeca, bio je još jedan korak na finskom putu k sretnijoj i zdravijoj djeci.

ČINJENICE O FINSKOJ

Najbolji rezultati PISA-ine studije OECD-a (15-godišnjaci testirani u čitanju, matematici, znanosti) od 2000. godine.

• Svi 6-godišnjaci pohađaju poludnevni predškolski odgoj, 75 posto djece od 3 do 5 godina pohađa vrtić.
• Obavezno obrazovanje je od 7 do 16 godina, a provode ga javno financirane škole.
• Nema privatnih škola, nema školske odore, vrlo je malo vjerskih škola.
• Nema ocjena tijekom osnovnog obrazovanja.
• Gimnazijsko obrazovanje ima dva puta: akademski i strukovni.
• Oko 95 posto djece pohađa srednjoškolske škole po svom izboru (blizu 50-50 posto između dva puta).
• Nema nikakvih standardiziranih testova temeljenih na popisu stanovništva prije maturalnog ispita na kraju akademske srednje škole.

Finska ulaže 5,7 posto BDP-a u institucije osnovnog i visokog obrazovanja. Učiteljske plaće su na razini prosječne nacionalne plaće i prosječne međunarodne plaće učitelja.

• Autor članka Pasi SAHLBERG, finski edukator, autor i znanstvenik.

………………

NAPOMENA:

• Irish Examiner – irske novine s vijestima, komentarima i analizama.
• Izvor: irishexaminer.com