… a zatim i afirmirati muzeje kao javne ustanove te povećati vidljivost ovih kulturnih institucija i naglasiti važnost njihove uloge u služenju zajednici i njezinu razvoju. Kako bi se muzeji mogli usredotočiti na spomenuto, ICOM-ov Savjetodavni odbor predlaže zajedničku temu za svako izdanje Međunarodnog dana muzeja. [ Izvor: npovosti.hr ]

Uz temu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja 2019. „Muzeji kao središta kulture: budućnost tradicije” te uoči Opće konferencije ICOM-a koja će se održati početkom rujna u Kyotu, ICOM pred sve nas postavlja pitanje današnje uloge suvremenog muzeja u društvu i njegova održivoga etičkoga, socijalnoga i kulturnoga djelovanja. Za potrebe revizije definicije muzeja osnovano je zasebno stručno tijelo (The Standing Committee for Museum Definition, Prospects and Potentials – MDPP) koje propituje mijenjanje uloge muzeja u društvu i poziva na aktivno sudjelovanje. U duhu ovogodišnje teme Međunarodnog dana muzeja koja redefinira definiciju djelovanja muzeja 21. stoljeća kao institucije koja pomiče svoje granice i pozicionira se u središte kulture, uz tradicionalnu ulogu, aktivnim pristupom baštini, muzeji mogu sudjelovati u edukaciji, nalaženju kreativnih rješavanja za društvena pitanja današnjice kao što su nejednakost i ljudska prava, globalizacija i migracije, klimatske promjene i sl.

Fleksibilnost u komuniciranju baštinskih sadržaja, bavljenje aktualnim temama današnjice i izazovni oblici organiziranja izložbi, radionica, razgovora, predavanja, igara te različita neočekivana događanja (koncerti, kazališne ili plesne predstave, filmske projekcije i druge atrakcije) osiguravaju dolazak posjetitelja različitih interesa u muzej pridonoseći održivom djelovanju muzeja.

Baštinski sadržaji danas se sve više koriste kao oblici alternativne edukacije. Organiziranjem tribina, radionica, performansa i raznih akcija omogućava se izravna komunikacija i razmjena stavova i iskustava između različitih društvenih skupina, što dovodi do stvaranja povjerenja, jačanja društvenog zajedništva, poticanja tolerancije te socijalne inkluzije. [ Izvor: mdc.hr ]

Hrvatsko muzejsko društvo već 24. godinu organizira edukativnu muzejsku akciju (EMA) povodom Međunarodnog dana muzeja. Ovogodišnja je tema (Pre)hrana. Posvećena je kulturi prehrane kakva je nastajala i mijenjala se kroz stoljeća u cijelom svijetu, njezinoj vrijednosti i snazi, zdravstvenim i prehrambenim vrijednostima namirnica, ali i društvenom i filozofskom kontekstu u kojem ona nastaje. Hrana je oduvijek postojala kao osnovna potreba, čovjeku „na raspolaganju” kao izvor energije, užitka, razlog okupljanja i druženja. Prehrana je sastavni dio raznih pučkih vjerovanja, običaja i obreda, a njezine vrste, pribavljanje, transport, pohrana i prerada dobar su prikaz vremena i društveno-kulturnoga konteksta u kojem su stvoreni. Prehrana nije samo pripremljeno i pojedeno jelo, ono je filozofija i navika, običaj i ponašanje, ona je najživlja slika onih prije nas, čija su jela ovisila o socijalnim prilikama, tradiciji, utjecajima doseljenika, modi i povijesnim trenutcima. A mi ćemo na kraju još samo nadodati Hipokratove riječi: „Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana!” [ Izvor: hrmud.hr ]

AKTIVNOSTI

Svjedoci smo „otvaranja” kulturnih ustanova (kazališta, kina, muzeja, galerija, knjižnica) u suvremenom svijetu: osim svojih osnovnih zadaća, pružaju nam svima puno novih, zanimljivih sadržaja, što je jako dobro i trebamo se u svom privatnom i poslovnom životu koristiti tom mogućnošću što više.

Od početka školovanja učenike trebamo upoznati sa što više kulturnih ustanova, pa tako i muzeja, znanstvenih i umjetničkih, naravno, primjereno njihovoj dobi i sadržaju muzeja. Ne ograničavamo se na posjet samo na Međunarodni dan muzeja (Noć muzeja ne obilježavamo zbog kasnog vremena održavanja, koje ne odgovara nama u razrednoj nastavi) nego kad god za to imamo mogućnost i ako nam odgovara tematika.

Imamo sreću da nam Muzej grada Šibenika nije jako udaljen od škole pa smo njegovi česti gosti od prvog razreda, jer se u izložbenom prostoru održavaju mnoge zanimljive radionice vezane za postavljene izložbe, koje možemo korelirati sa sadržajima koje radimo.

Više fotografija možete pogledati OVDJE.  

U trećem razredu obiđemo stalni postav i restauratorski odjel Muzeja, a kontinuirano se koristimo i svim drugim kulturnim ustanovama u našem gradu. Kad radimo povijesne sadržaje naše županije, proširujemo sadržaje kroz projekt Jedan dan u prošlosti kad objedinimo sve naučeno pa u učionici napravimo razredni muzej, s predmetima i odjećom iz prošlosti, ne koristimo se električnom energijom, pišemo na drvenim pločicama, jedemo hranu koju su jeli naši stari i igramo dječje igre koje su se igrale u prošlosti.

U četvrtom razredu, na školi u prirodi nastojimo obići što više muzeja pa ih nakon povratka predstavimo roditeljima na zadnjem zajedničkom roditeljskom sastanku. Prije polaska odredimo četiri skupine (jer smo na školi u prirodi četiri dana) s istim zadatcima: obilježavanje puta na zajedničkoj autokarti (svaki dan drugom bojom), izračunavanje prijeđenih kilometara svaki dan i preračunavanje u metre, fotografiranje, bilježenje mjesta koje obilazimo, sadržaja koje doživimo, hrane koju jedemo i aktivnosti koje radimo. Smatram da je ovakav način rada jako dobar i učinkovit, jer svako dijete ima jedan zadatak koji odradi u jednom danu, a ostale dane neopterećeno uživa radeći samo zajedničke aktivnosti. Kad se vratimo, zadatak je svake skupine pripremiti predstavljanje onog dana škole u prirodi za koji su bili zaduženi na način na koji se sami dogovore (nekad su bili najprije radovi na panou, zatim plakati pa su ih zamijenili dokumenti u Wordu, a u posljednjoj su se generaciji svi odlučili za prezentacije u PowerPointu).

Koristim priliku preporučiti svima koji namjeravaju posjetiti Šibenik s učenicima (a i privatno) da kontaktiraju JU Tvrđava kulture Šibenik, jer su, osim obilaska tvrđava pod stručnim vodstvom, osmislili kvalitetne radionice za različite dobne skupine (knjižica u PDF-u u prilogu). 

…………………

Piše Melita POLIĆ, učiteljica savjetnica | OŠ Jurja Dalmatinca, Šibenik

…

Ima 30 godina radnog iskustva; voditeljica Županijskoga stručnog vijeća učitelja razredne nastave Šibensko-kninske županije od 2006.; autorica županijske slikovnice Korak kroz Šibensko-kninsku županiju | Misli vodilje u radu: život nije podijeljen na predmete [integrirana nastava]; cijeli je svijet učionica [cjeloživotno formalno, neformalno i informalno učenje] te prije svega odgajati, a onda i obrazovati [generičke kompetencije]