Na nedavnoj konferenciji posvećenoj obrazovnoj tehnologiji pozvan sam da sudjelujem u raspravi o naizgled nerješivom problemu – pretjeranom radnom opterećenju učitelja.

Na putu do konferencije počeo sam razmišljati o čemu bi me ondje mogli pitati. Očekivao sam pitanja poput: Kako je tehnologija pomogla smanjiti radno opterećenje nastavnika?

 Pripremajući se, odlučio sam napraviti POPIS PRIMJERA u kojima je tehnologija smanjila radno opterećenje u školama. Nakon pola sata, sve što sam imao bio je – PRAZAN LIST PAPIRA.

Najbolje što sam mogao smisliti u tom trenutku bio je skromni primjer fotokopirnog aparata, ali s obzirom na broj sati koje sam potrošio pokušavajući popraviti fotokopirni aparat u svojoj školi nisam siguran je li to uopće dobar primjer.

Doduše, moram naglasiti da nisam protiv tehnologije. I ja jednako „patim” na skupe, nepotrebne nove uređaje kao i drugi. Ako mi oduzmete mobitel na više od pet minuta, postanem nervozan.

Također, ne odbacujem pozitivan utjecaj koji tehnologija ima na učionicu. Postoji mnogo primjera gdje sam vidio da se učitelji koriste tehnologijom kako bi pojačali učenje. Uređaji poput „vizualizatora” zaista su korisni kad se radi o povratnim informacijama i ocjenjivanju. Također sam vidio kako se njima mogu koristiti da bi djeci omogućio pristup novim mjestima i ljudima na način koji je prije samo nekoliko desetljeća bio nemoguć.

Međutim, kad se radi o posebnom problemu radnog opterećenja, nisam uvjeren da je tehnologija imala pretjerano pozitivan utjecaj; slažem se s općenitim mišljenjem da postoji nekoliko primjera u kojima je tehnologija nenamjerno pridodala radnom opterećenju učitelja, umjesto da ga je smanjila.

Uzmimo primjer programa za praćenje, bilježenje i analizu podataka – ovi su programi učiteljima trebali olakšati bilježenje i analizu napretka učenika. No, sad se od nas očekuje da unosimo beskrajne količine podataka za svakog učenika te da analiziramo podatke na niz načina. Tehnologija nam je omogućila da napravimo više, stoga i jesmo.

Interaktivna ploča često se smatra još jednim primjerom tehnologije koja potencijalno može uštedjeti vrijeme. Međutim, nisam tako siguran u tu tvrdnju. U mnogim je slučajevima prisutnost digitalnih ekrana podigla očekivanja, dok mnogi učitelji provode večeri osmišljavajući slajdove želeći unaprijediti svoje lekcije.

Čak se i email, koji je za sve nas postao osnovna i iznimno korisna metoda komunikacije, može smatrati faktorom koji je pridodao radnom opterećenju učitelja umjesto da ga je smanjio. Prije nego što smo imali email u školama morali ste uložiti trud i pronaći osobu s kojom ste željeli razgovarati. Sad jednostavno napišete brzi email bez mnogo razmišljanja o vremenu koje će biti potrebno da ga se pročita i odgovori na njega. Prečesto slušam o učiteljima koji provode večeri i vikende pokušavajući odgovoriti na svakodnevni nalet emailova na školskoj razini, a da ne spominjemo emailove roditelja i slično.

Iskreno se nadam da je moj skepticizam u pogledu tehnologije neutemeljen i da velike tehnološke tvrtke mogu pomoći pronaći rješenja za krizu radnog opterećenja koja je sigurno pravi problem.

Ako su ove tvrtke zainteresirane za pomaganje pri rješavanju problema radnog opterećenja komunikacijskom tehnologijom, tad bi prvo trebale poslušati učitelje. Tehnološki bi divovi zaista trebali shvatiti koji su pravi problemi kad se radi o radnom opterećenju i zatim predložiti posebna rješenja za njih. 

Napredak u rješavanju problema radnog opterećenja učitelja zaista je frustrirajuće spor te možda trebamo potražiti radikalna rješenja izvan obrazovanja. No, moramo biti sigurni da ta rješenja učiteljima zaista olakšavaju život umjesto da ih nenamjerno opterećuju – to je nešto što smo već prečesto vidjeli.

………………

NAPOMENA

• Ujedinjeno Kraljevstvo: TES je digitalna zajednica s više od 3,6 milijuna registriranih korisnika u 279 zemalja i teritorija te stoga najveća mreža učitelja koja pomaže savjetovati, informirati i inspirirati edukatore širom svijeta.

• Izvor: tes.com