Prof. dr. sc. Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja predstavila je u petak, 3. travnja, Upute za vrednovanje i ocjenjivanje tijekom nastave na daljinu namijenjene učiteljima, nastavnicima i profesorima, ali dijelom i roditeljima, starateljima i učenicima.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja ove je Upute poslalo svim školama, uz dodatke koji sadrže primjere provjera i njihovog vrednovanja iz različitih predmeta (Dodatak A) te informacije o digitalnim alatima za vrednovanje (Dodatak B).

Cilj dokumenta od 70-ak stranica je smanjiti pritisak ocjenjivanja s naglaskom na poticanje aktivnosti i kreativnosti učenika. 

■ UPUTE ZA VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE TIJEKOM NASTAVE NA DALJINU

■ Dodatak A – Primjeri provjera i njihovog vrednovanja iz različitih predmeta na daljinu

S promjenom paradigme koja učenika stavlja u središte procesa učenja i od njega traži da bude aktivan, metode učenja trebaju se promijeniti, a samim time i metode vrednovanja. Naime, vrednovanje usmjerava učenje. Stoga u virtualnom okruženju imamo priliku primijeniti inovativne metode vrednovanja koje su prikladnije za provjeru viših razina kognitivnih procesa, ali i poticajnije učenicima.

Pitanja koja se postavljaju mogu uključivati povezivanje sadržaja s vlastitim iskustvima i pri tome je fokus vrednovanja na procesu učenja, a ne na naučenim činjenicama. Tako se u Hrvatskom jeziku ili stranim jezicima može tražiti poveznica književnog djela sa stvarnim događajima u suvremenom društvu, a gramatiku provjeravati implicitno u pisanom ili usmenom izričaju pri oblikovanju teksta o vlastitim iskustvu.

Učenici takve zadatke mogu raditi samostalno ili u timu koji se također prikladno sastaje, koordinira i surađuje u virtualnom okruženju. Rezultat može biti pisani rad, poster ili plakat, prezentacija, multimedijski rad ili simulacija u nekom računalnom programu. Međutim, opet naglasak ne treba biti na samom konačnom proizvodu nego procesu učenja tako da učenik treba najprije predati nacrt rada, plan istraživanja na koji dobije povratnu informaciju i vršnjaka, a onda i učitelja. Konačnom rezultatu može predstojati još jedan korak koji se izlaže u virtualnom razredu da bi se vrednovao, ali i da bi učenik dobio podršku i uputu za daljnji rad. Naime, ne može se očekivati da učenici bez ovakve vrste potpore samostalno isprva izrade traženi rad. Ovo posebno vrijedi za učenike koji se nisu ranije susretali s izradom takvih radova.

Kako bismo korektno vrednovali i ocijenili ovakav kompleksan rad (istraživači rad, projektni rad i sl.), a samim time dali korisnu povratnu informaciju učenicima, treba koristiti rubrike i druge načine za razradu kriterija i elemenata vrednovanja. Kriterije i elemente vrednovanja treba objasniti i prikazati učenicima prije nego što krenu s izradom samoga zadatka. Više o tome možete naći u Smjernicama za vrednovanje koje smo donijeli i objavili ove godine u sklopu kurikularne reforme, a elementi vrednovanja sastavni su dio i novodonesenih kurikuluma (2019).

■ Dodatak B – Digitalni alati za vrednovanje naučenog

■ Izvor: Ministarstvo znanosti i obrazovanja ■