PISA-in pobjednik je Singapur. Neke druge zemlje su također nedavno doživjele uspjeh svoje obrazovne politike. Glavni organizator Andreas SCHLEICHER kaže: „PISA je uvijek odraz onog što se događa u razredu. Zemlje koje su po tom pitanju mnogo učinile nagrađene su većim uspjehom, zemlje gdje se u učionici malo toga događa doživjele su i malo toga dobroga.“ U problematične države ponovno spada i Francuska.

SINGAPUR: NAJBOLJI U RAZREDU

Najmanja država južne Azije (5,5 milijuna stanovnika) zasjela je na prvo mjesto s prosjekom od 551 boda na PISA-inom. „Tamo svaki nastavnik ima prosječno 100 sati dopunske nastave na godinu“, objašnjava Schleicher singapurski uspjeh. „Svaka škola organizira profesionalne radne grupe u kojima nastavnici zajedno pripremaju i prate nastavu.“ Drugi stručnjaci ističu da su tamo učionice opremljene visokomodernom tehnologijom te da su „stare navike“ u metodici zamijenjene boljima. „Pedagoška istraživanja ne pokreću se samo na sveučilištima, nego i u školama“, kaže Schleicher.

KANADA: UČENIK ZA PRIMJER

Sjevernoamerička je država (prosjekom od 523 boda), za razliku od susjednih Sjedinjenih Država, uzor u školskoj integraciji. Djeca iz migrantskih obitelji, posebno iz Kine, Indije i drugih azijskih zemalja, često postižu bolji uspjeh u školi od djece kanadskih roditelja. Među zemljama OECD-a najnaprednija je u čitanju i razumijevanju te u matematici. Mnogi učenici pomažu obiteljima u prihvatnim centrima, a budući da migranti imaju mogućnosti nakon četiri godine postati građani Kanade, motivacija za učenje je velika.

FINSKA I ŠVEDSKA: IDOLI

Obje skandinavske zemlje uzor su po pitanju obrazovne politike. U Finskoj (sad 522 boda u prosjeku) zadovoljstvo je još veliko. Zbog ekonomskih problema u posljednje se vrijeme, međutim, upalilo crveno svjetlo. Mnogi strahuju da je kvaliteta upravo u tome. Novac je uložen u digitalizaciju da bi što više učenika moglo raditi na tabletima. U Švedskoj su proteklih godina mnogi bili iznenađeni rezultatima međunarodnog testa. Uslijedila je velika rasprava jer je zemlja 2012. bila ispod prosjeka zemalja OECD-a. Crveno-zelena vlada sad pokušava podići razinu obrazovanja uvođenjem manjih razreda, aktivnim metodama poučavanja i postizanjem jednakosti škola. Prosjek bodova porastao je sa 482 na 495.

POLJSKA: DOSLJEDNA

S prosjekom od 504 boda (odmah iza Njemačke) pripada jakim istočnim zemljama – zahvaljujući mirnoj i dosljednoj politici obrazovanja. „Godine 1999. uvedena je velika reforma školskog sustava i više od desetljeća provodi se korak po korak“, hvali Poljsku Schleicher. „Tamo svaki učitelj zna koje ga točno promjene očekuju.“ Uspjeh se pripisuje srednjim školama uvedenima prije 17 godina. Hvale se razina uspjeha i jednake mogućnosti za dobru srednju školu. Ipak, mnogi stručnjaci smatraju da će uspjeh ugroziti nove školske reforme koje se sada požuruju: nacionalkonzervativci žele već za sljedeću godinu ponovno ukinuti srednje škole (zbog čega su učenici prosvjedovali ove godine).

KOLUMBIJA: PROBUĐENI

Južnoamerička zemlja se radom uspjela pomaknuti s dna prema sredini terena. Nakon 392 (2012.) sada je postigla 410bodova. „Tamo 90-ih nije uopće postojao školski sustav. Sad je Kolumbija na razini Meksika, sa znatno manje novca za obrazovanje“, kaže Schleicher. Obrazovni stručnjak Pablo GENTILI ističe da je Kolumbija dobrih 50 godina živjela u ratu, s više od pet milijuna poginulih. Sad je sustav usmjeren na „neprestano učenje“, a kulturna i socijalna politika igraju veliku ulogu. Država se pobrinula da svuda postoji odgovarajući školski materijal. S dvije godine djeca se upisuju u vrtić, a u školama se većinom radi u cjelodnevnom boravku. U njima se sad rat i mirovni procesi snažnije tematiziraju.

FRANCUSKA: ZASPALA

U školskom sustavu zapadnoeuropskih zemalja zjapi jaz između aspiracija i stvarnosti. U „zemlji slobode, jednakosti i bratstva“ političari se kunu u školu kao motor socijalne pravde i integracije. Od 1975. postoji opći školski model – sva djeca nakon osnovne škole idu na koledž. PISA-ina studija pokazuje da tu godinama raste nejednakost. Francuska je pala s gotovo 500 bodova na 495 na svakom polju. Stručnjaci to pripisuju zastarjelim nastavnim metodama i socijalnom obrazovanju u ekonomski zaostalim predgrađima. Iako je politika spremna uložiti više novca u obrazovanje, kvaliteta nastave je opala, kritiziraju stručnjaci.

NAPOMENA:

• Neue Zürcher Zeitung (NZZ) – švicarske dnevne novine na njemačkom jeziku, osnovane 1780. Smatraju se predvodnikom ozbiljnih novina koje dubinski analiziraju vijesti, u kombinaciji s editorijalima i vijestima iz kulture.
• Izvor: nzz.ch