Iz učionice
OŠ BUDAŠEVO-TOPOLOVAC-GUŠĆE
Poezija u slici i boji na sasvim drukčiji način
objavljeno: 15. lipnja 2022.

Pjesma je kao književna vrsta prisutna u nastavi Hrvatskoga jezika od samog početka školovanja. Često je nama, učiteljima, izazov metodički osmisliti sat interpretacije pjesme kako bi djeci mlađeg školskog uzrasta sve to bilo zanimljivo, kako bi bili aktivni i kako bismo na satu poticali i razvijati kreativnost.

Pokušala sam interpretirati pjesme na drukčiji način, i to se pokazalo kao dobar izbor i uspjeli pokušaj.

Učenici su moju ideju jako dobro prihvatili. Svaki učitelj može isprobati i vidjeti rezultat kojim će zasigurno biti zadovoljan, a zadovoljni će biti i učenici koji i jesu u fokusu svega što učitelj radi.

Djeca vole promjene. Vole nešto novo i neuobičajeno. Svakako vrijedi pokušati. Izazovno, traži opsežniju pripremu, a mi, učitelji, volimo izazove. Pristup interpretaciji poezije u nižim razredima osnovne škole oduvijek mi je bio zahtjevan, zahtjevniji od interpretacije ostalih književnih vrsta.

Cilj mi je, između ostalog, da moji učenici budu aktivni, zadovoljni i da u učionici vlada radno ozračje te da oni zavole poeziju, da i sami posežu za pjesmama u kojima će uživati, a kasnije ih i sami stvarati.

Na promjenu me u pristupu interpretaciji potakla studentica koja je bila na stručnoj praksi u mojoj učionici. Iskreno je priznala kako ima problem osmišljavajući sat interpretacije poezije i kako joj nastavni sat traje predugo te da ne zna što raditi 45 minuta.

Zatražila je moju pomoć i savjet. Dala sam se u potragu za nečim što bih joj odgovorno predložila, ali i sama najprije isprobala.

Na jednoj smo edukaciji prije nekoliko godina tijekom radionice interpretirali pjesmu na način da smo izdvajali i crtali motive te niz drugih aktivnosti.

Odlučila sam pokušati nešto slično. Pripremila sam sat interpretacije poezije, a pozabavila sam se pjesmom Mladena Kušeca Boje.

PRVI je ZADATAK bio u pjesmi pronaći i izdvojiti riječi koje bi se mogle vizualizirati, prikazati sličicom. Izdvajala sam motive pjesme.

Njih sam tražila i izrezivala iz dječjih časopisa (Smib, Radost). Posao je oduzeo vremena, ali je bio zanimljiv.

DRUGI je KORAK bio stvaranje pjesme u slici. U ovoj je etapi rada potrebno odrediti broj kitica i stihova u pjesmi i točno ih tako prikazati.

Nakon toga slijedi stvaranje pjesme u boji.

Pjesma svojim sadržajem i interpretacijom u slušatelju izazove određene emocije koje on kasnije prikazuje bojama, dakle za osjećaj određuje boju, ali i simbol koji taj osjećaj predstavlja.

U konačnici rada na pjesmi dobijemo pjesmu u slici i pjesmu u boji.

S obzirom na pozitivno iskustvo interpretacije pjesme na ovaj način, slično sam ponovila i kao voditelj radionice na ŽSV s vjeroučiteljima u svojoj školi.

Zanimljivo je bilo promatrati kolege koji su u skupinama listali časopise, izrezivali motive i stvarali neke drukčije pjesme.

NA SATU DODATNE NASTAVE IZ HRVATSKOGA JEZIKA odlučila sam na ovaj način provesti projekt Čitajmo zajedno, čitajmo naglas: zaboravljene knjige. Mojim se učenicima ideja o upoznavanju zbirke pjesama Zvonimira Goloba pod naslovom Čemu služe roditelji odmah svidjela.

Provođenje projektnih aktivnosti trajalo je na našim satovima gotovo tri mjeseca.

Najprije smo upoznali sadržaj zbirke, učenici su izabrali njima najdraže pjesme koje su čitali zajedno i naglas.

O pjesmama smo razgovarali i zatim ih prikazali na prethodno opisan način.

Učenici su radili u parovima. Nakon određivanja teme, broja kitica i stihova zadatak je bio stvoriti pjesmu u slici i boji.

Nisam izdvajala stranice časopisa s motivima kao prilikom prvih ovakvih interpretacija, već su učenici sami listali časopise i tražili njima najprihvatljivije motive.

Promatrajući ih, uočila sam da su zaista sa znatiželjom tražili sličice, surađivali su međusobno, uočljiva je bila i tolerancija u izboru motiva, prihvaćanje drugog mišljenja tako da je stvaranje pjesme u slici bilo znatno više od samog stvaranja pjesme.

Djeca su različita pa je tako i s emocijama koje pjesma u njima izazove. Nastale su pjesme različitih boja i simbola.

Projekt je prezentiran na završnici projekta Čitajmo zajedno, čitajmo naglas: zaboravljene knjige.

Odgovorno mogu reći je da je ovakav pristup interpretaciji poezije u mlađoj školskoj dobi promjena koja izaziva zanimanje i potpunu aktivnost i uključenost djece u rad na satu, ali ih i obogaćuje za inovativan pogled na poeziju.

Ovakav je način rada potreban jer se u učionicu unese svježina, promjena i nešto što učenike iskreno veseli. Ne interpretiramo svaku pjesmu ovako. S obzirom na njihovu dob najčešće sama pripremim motive, nekad u kuverte stavim sličice motiva, kojih u pjesmi koju interpretiramo nema, pa učenici moraju prepoznati i izdvojiti motive pjesme, ali i ukloniti ono čega u pjesmi nema.

Češće im izdvojim stranice iz dječjih časopisa, a onda oni na njima traže motive te ih izrezuju i slažu pjesmu. Uče odrediti broj kitica i broj stihova te pjesmu tako i prikazati, ali i na drukčiji način izraziti doživljaj pjesme i svoje emocije.

■   Piše: Ljiljana SLUNJSKI, mag. prim. educ., mentor | OŠ Budaševo-Topolovac-Gušće ■