Iako danas u svjetskim morima živi čak sedam vrsta morskih kornjača, kod nas – u našemu Jadranskom moru (i Sredozemlju) – obitavaju dvije vrste, glavata želva (Caretta caretta) i zelena želva (Chelonia mydas).

U Jadranskome je moru najčešća i najbrojnija glavata želva. Ona ima jake i snažne čeljusti kojima lako lomi ljušture pridnenih rakova, ježinaca, školjkaša i puževa. Mogu narasti do jednoga metra, a težiti i stotinjak kilograma. Oklop im je smećkaste boje.

Za razliku od njih, zelene želve nešto su veće, narastu i preko jednoga metra duljine, a mogu težiti do 300 kilograma. Od ostalih vrsta razlikuju se i prehranom koja je isključivo biljna, primjerice jedu morske cvjetnice i alge od čijega klorofila imaju zelenkastu boju.

U prostoru Sredozemnoga mora živi još i vrsta koja se povremeno pojavljuje i u Jadranu – sedmopruga usminjača (Dermochelys coriacea), najveća morska kornjača. Ona može narasti i do dva metra u duljinu, a težiti i do 1000 kilograma. Hrani se meduzama i sličnim životinjama.

■ Znate li da su morske kornjače među najugroženijim skupinama životinja na Zemlji?

U Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, nalaze se na popisu strogo zaštićenih vrsta. Ta činjenica bila je poticaj zajedničkoj međunarodnoj akciji šest mediteranskih zemalja Europske unije –Hrvatske, Italije, Slovenije, Cipra, Grčke i Malte te njihovih organizacija i institucija – da 2016. godine organiziraju i pokrenu projekt pod nazivom „Zajedničke akcije za poboljšanje statusa zaštite i očuvanja populacija morskih kornjača Europske unije – LIFE – EUROTURTLES“.

Voditelj cjelokupnoga projekta morski je biolog dr. sc. Draško HOLCER, viši kustos Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Uz muzej, u projekt u Hrvatskoj uključen je i Plavi svijet – Institut za istraživanje i zaštitu mora iz Veloga Lošinja, koji provodi terenski dio aktivnosti u Hrvatskoj, što uključuje istraživanje iz zraka, rad s ribarima, posebno njihovo educiranje o provedbi mjera smanjivanja slučajnoga ulova. Projekt podržava i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike – aktivnostima vezanima uz identifikaciju potencijalnih područja za uključivanje u ekološku mrežu Natura 2000. – a traje pet godina. Počeo je 2016. godine, a završava 2021. godine.

O projektu se možete informirati OVDJE NA STRANICAMA PROJEKTA.

■ Zašto je važno zaštititi i očuvati morske kornjače?

Zašto je potrebno trošiti milijune eura za očuvanje morskih kornjača? Što bi se, u stvari, dogodilo da ih pustimo da izumru? Morske kornjače u moru vrše bioturbaciju, uzrokujući miješanje sedimenta i kruženje nutrijenata, čime utječu na cjelokupni ekosustav. Morske kornjače time oblikuju i stvaraju staništa za brojne druge morske organizme te omogućuju protok hranjivih tvari i energije u hranidbenim mrežama mora. Primjerice, na jednoj glavatoj želvi može svoj dom naći i stotinjak drugih biljnih i životinjskih vrsta. Sve to ukazuje na ulogu morskih kornjača kao tzv. ključnih vrsta (engl. keystone species), neophodnih za očuvanje stabilnosti složenoga ekosustava mora.

Možda još važnije – mnoge prijetnje opstanku morskih kornjača iste su one koje ugrožavaju i druge morske vrste te zaštitom jedne vrste možemo pridonijeti zaštiti mnogih drugih. Sve to, stoga, zahtijeva širu zajedničku, međunarodnu aktivnost na njihovoj zaštiti i osobito edukaciju djece i mladih.

■ Koja je uloga muzeja u svemu tomu?

Hrvatski prirodoslovni muzej glavni je koordinator projekta, što znači da koordinira aktivnostima svih projektnih partnera (iz svih zemalja sudionica projekta). Aktivnosti uključuju znanstveno-istraživački dio (analize podataka, razvijanje mjera upravljanja, ali i informiranje javnosti itd.) i edukativni dio (rad s djecom i učenicima radi podizanja svijesti o važnosti zaštite ovih životinja i informiranje građana i javnosti).

Uloga muzeja u ovomu projektu iznimno je važna jer je edukacijski program jedan od osnovnih alata pomoću kojih se dijele znanstveno utemeljene informacije o stanju morskoga okoliša, o ugroženim vrstama i povezanim aktivnostima zaštite mora.

Znanje stečeno istraživanjem prenosi se specijaliziranim i posebno prilagođenim edukativnim i promotivnim aktivnostima, predavanjima, stručnim i likovnim radionicama –u muzeju i izvan muzeja, na terenu. Muzej je, stoga, odlična platforma za promicanje tih ideja i znanja s obzirom na veliki broj posjetitelja, osobito školske djece koja u velikom broju dolaze u muzej. Škole pokazuju veliko zanimanje za ovu temu i zaista nastoje svoje učenike educirati kako bi bili odgovorniji u očuvanju okoliša i zaštiti prirode.

■ Škola i muzej zajedno u promoviranju zaštite morskih kornjača

Petnaest učenika XV. gimnazije (IB program), pod vodstvom prof. likovne kulture Kristine RISMONDO, osmislilo je i napravilo zanimljiv, promotivan video spot kojim žele upozoriti i usmjeriti pozornost javnosti na problem ugroženosti morskih kornjača.

Program je ostvaren u sklopu projekta Europske unije LIFE EUROTURTLES – „Zajedničke akcije za poboljšanje statusa zaštite i očuvanja populacija morskih kornjača“, koji vodi i koordinira Hrvatski prirodoslovni muzej. Znanje stečeno istraživanjem prenosi se specijaliziranim i posebno prilagođenim edukativnim i promotivnim aktivnostima učenicima i široj javnosti.

U Hrvatskome prirodoslovnom muzeju organiziraju se projektne radionice kojima se, između ostaloga, potiče i kreativan rad učenika usmjeren k promociji i popularizaciji zaštite morskih kornjača. Učenici, polaznici likovne skupine XV. gimnazije, prepoznali su važnost zaštite morskih kornjača i uključili su se u projekt na svoj način, a kao rezultat nastao je i video spot.

Sudjelovanjem na muzejskim projektnim radionicama saznali su više o morskim kornjačama, o tomu gdje i kako žive, zašto migriraju u potrazi za pogodnim gnjezdištima, što ih na tome putu ugrožava, što učiniti da se smanje te ugroze, ali i što učiniti i kako im pomoći ako ih vidimo ozlijeđene.

• 

• 

Na radionicama su prikazivani i video materijali s terenskih istraživanja na moru, s mjesta gniježđenja, iz oporavilišta za ranjene i bolesne kornjače itd. Sve te informacije i dojmove ovi su učenici prenijeli u trominutni video spot „Spasimo kornjače – Save the Turtles“, koji je nastao kao rezultat njihova sudjelovanja u radionicama u muzeju.

Učenici su se odlučili za formu videa jer smatraju da je ona bliska njihovim vršnjacima, a želja im je da, prvenstveno među svojim vršnjacima, a zatim i široj javnosti, prenesu poruku o tomu kako trebamo biti svjesniji potrebe očuvanja i ove skupine morskih životinja. Video spot dvojezičan je kako bi bio dostupan i izvan Hrvatske, s obzirom na to da ga mladi međusobno dijele i šalju preko društvenih mreža. Ujedno je i promocija samoga projekta LIFE EuroTurtles, usmjerenoga očuvanju populacije morskih kornjača.

Autori video spota ovi su učenici: Mara MARKOVIĆ, Alessandra SANTICOLA, Marko DIMOV, Nikita VERKIĆ, Mia FALATKO, Lucija FURJAN, Vladislava PETUKHOVA, Lara MOJSOVIĆ, Petra KAPETANOVIĆ, Nika RUKAVINA, Ekatarina KURJGINA, Tia KOPRIVNJAK, Anja DUIĆ, Issabela JURKOVIĆ i Amber IVANIŠEVIĆ.

Program i radionice osmislile su i vodile, u muzeju – Renata BREZINŠČAK, muzejska pedagoginja Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja i edukatorica projekta LIFE Euroturtles, a u školi – Kristina RISMONDO, prof. likovne kulture XV. gimnazije, IB program.

■ Hrvatski prirodoslovni muzej nakon potresa

S obzirom na novonastale okolnosti, sretni smo što je ovaj projekt uspješno proveden i završen prije izvanredne situacije u kojoj se našla naša zemlja, naš grad Zagreb i naš muzej. Vrata muzeja najprije su se zatvorila zbog epidemije, a nekoliko dana nakon toga snažan potres koji je pogodio Zagreb ta je vrata zatvorio na nešto duže razdoblje.

Velika su oštećenja na samoj zgradi, a oštećen je pa i uništen dio muzejske građe. Muzej sada kreće u svoju novu avanturu – obnovu. Vjerujemo da će ova velika šteta biti uspješno sanirana, restaurirana, i da će muzej i njegov postav, nakon svega zasjati svojim novim, modernim, atraktivnim postavom te da će zgradom muzeja uskoro opet odzvanjati veseli glasovi posjetitelja.

Iako su vrata muzeja zatvorena, pedagoški programi i suradnja sa školama nastavljaju se. Više pročitajte na mrežnoj stranici muzeja.

■ Piše: Renata BREZINŠČAK, muzejska pedagoginja Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja i edukatorica projekta LIFE Euroturtles ■