Koliko se često djeci obraćamo s ovakvim porukama? Tražimo od njih da se umire, da se prestanu vrpoljiti, da mirno sjede. S druge strane, svjesni smo činjenice da se današnja djeca u stvari vrlo malo kreću.

Zaboravljamo da osobito u ranoj dobi pokret i kretanje stvara osnovu za učenje, mišljenje, kreativnost i sve druge više mentalne funkcije.

Tijelo i um označavaju jedinstvo i navedeni procesi koji se odvijaju u središnjem živčanom sustavu, u mozgu, uključuju cijelo tijelo.

Mozak se razvija u interakciji sa svijetom koji nas okružuje. Interakcija podrazumijeva osjetne podražaje različitih vrsta, ali i vlastito osvajanje okoline pokretom.

Napisala Eleonora GLAVINA, univ. spec. clin. psych. | DV Cipelica, Čakovec

………………………….. 

Osjetne informacije koje primamo iz okoline naš mozak integrira u cjelovite slike. Pod osjetilima najčešće podrazumijevamo vid, sluh, njuh, okus i dodir. Pri tome zaboravljamo na vestibularni osjetni sustav koji ima zadatak integraciju informacija o gravitaciji, kretanju, ravnoteži i o mišićnim pokretima i položaju u prostoru.

Svaka aktivacija vestibularnog sustava nakon rođenja novo je učenje za mozak.               

Proprioceptivni sustav još je jedan osjetni sustav koji nam omogućava istraživanje okoline i njezino razumijevanje našim osjetilima i mišićima. Osjet je to koji nam daje informacije o vlastitom položaju u prostoru.

Stimulacija vestibularnog i proprioceptivnog sustava skakanjem, ljuljanjem, vrtnjom i drugim pokretima u razdoblju ranog djetinjstva stimulira mozak na razvoj temeljnih kapaciteta za sve oblike učenja.

Djeca tijekom ranog razvoja trebaju što više i što češće istraživati i vježbati svaki oblik kretanja i vježbanja ravnoteže kako bi bolje učila tada i kasnije u životu. Pri tome im treba omogućiti da prate uobičajenu liniju motoričkog razvoja.

Naime, istraživanja su pokazala da djeca koja propuste puzanje, zbog upotrebe hodalica, mogu imati teškoća u učenju.

Puzanje je zahtjevna vještina koja uključuje križno-lateralne pokrete tijela, usklađivanje rada lijeve i desne strane tijela i to ruku, nogu, osjetila vida i sluha. Utvrđeno je da djeca koja preskoče ovu fazu motoričkog razvoja češće imaju teškoća sa čitanjem u obliku disleksije, jer neurološki njihov mozak nije spreman za usvajanje ove složene vještine.

Kretanje je usko povezano s neurološkim razvojem u cjelini. Usklađeni i uravnoteženi pokreti potiču stvaranje tvari u mozgu koje pak potiču rast živčanih stanica, povećavaju broj novih stanica i neuronskih veza u mozgu.

Kretanje povezuje i utvrđuje novu informaciju i iskustvo u postojeću neuronsku mrežu.

Učenje bez kretanja mnogo je napornije i manje učinkovito, a u ranom djetinjstvu i teško izvedivo.

Zato sljedeći puta kad želite zaustaviti svoje dijete u kretanju pomislite na svu silu podražaja koje će tako primiti i na doprinos kretanja njegovu neurološkom razvoju. Neka to bude poticaj da mu osigurate dovoljno vremena i prostora da to čini u sigurnom okruženju na što raznolikije kreativne načine. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Napisala Eleonora GLAVINA, univ. spec. clin. psych. | DV Cipelica, Čakovec ]