Iz drugih medija
HRVOJE PULJIZ
Ravnatelj CARNET-a o planovima za idućih 30 godina
objavljeno: 16. studenoga 2022.

U studenom 1992. godine CARNET je svoju internetsku mrežu iz Zagreba povezao s Bečom. Time je Hrvatska postala dio svjetske računalne mreže danas poznate kao Internet. U to vrijeme Web, odnosno ono što znamo kao web stranice, tek je bilo u začetku. Tada još nije bilo Googlea. Pokrenut je tek 1998. godine. Nije bilo ni Facebooka. Pokrenut je 2004. godine.  

U međuvremenu je CARNET, koji je startao kao projekt Ministarstva znanosti i obrazovanja, prerastao u državnu instituciju najpoznatiju po projektu e-Škola. No, radi i na projektu kvantnog interneta, a surađuje i s financijskim i zdravstvenim sektorom te ima ključnu ulogu u kibernetičkoj sigurnosti.

U CARNET-u, ističe ravnatelj institucije Hrvoje Puljiz, danas je zaposleno više od 200 stručnjaka od čega njih 70 na EU projektima. Usto, dodaje, imaju i 70-ak vanjskih suradnika.

– U Zagrebu smo smješteni na tri lokacije. Imamo čvorišta u Puli, Rijeci, Osijeku, Splitu i Dubrovniku, a otvaramo nova u Slavonskom Brodu i Zadru. U četiri najveća grada imamo i mobilne timove za pomoć našim korisnicima – kaže Puljiz.

Prije 30 godina vaša je institucija prva dovela internet u Hrvatsku. Što je plan CARNET-a za idućih 30 godina?

Kada su se početkom 90-tih na internet počele spajati akademske mreže država jugoistočne Europe bilo je teško i zamisliti koliki će biti razmjeri današnje primjene interneta. CARNET je, kao projekt tadašnjega Ministarstva znanosti i tehnologije, pokrenut krajem 1991., a godinu kasnije Hrvatska je spojena na internet brzinom od 64kbps. Već 1997. godine CARNET je imao takozvanu ATM mrežu koja je povezivala veće gradove brzinom od 622Mbps. Danas govorimo o mreži na kojoj su brzine 10 do 100Gbps s više od 4000 lokacija.

Od početka svog djelovanja CARNET ide ukorak s razvojem novih tehnologija, no s obzirom na njihov brzi razvoj, teško bi bilo egzaktno predvidjeti sve CARNET-ove aktivnosti u 2050. godini. No svakako ćemo se razvijati u smjeru osiguranja kibernetičke sigurnosti obrazovnog sustava, brzu i fleksibilnu mrežnu povezanost cijelog sustava. Također fokus će nam biti i osmišljavanje i razvoj usluga koje će doprinijeti digitalizaciji sustava kroz smanjenje administrativno-birokratskih prepreka. Jedan je od ključnih ciljeva sustavni razvoj digitalnih vještina u skladu s potrebama implementacije novih digitalnih tehnologija u društvu kao i stavljanje naglaska na razvoj napredne razine digitalne pismenosti, rješavanje problema i poticanja razvoja kritičkog mišljenja za sve dionike obrazovnog sustava.

Najpoznatiji ste po projektu e-Škole, koji završava u rujnu iduće godine. Što dalje?

Projekt e-Škole provodimo od 2015. i trenutačno smo u finalnoj fazi. Projektom podižemo kapacitete osnovnoškolskog i srednjoškolskog sustava kako bi naši učenici bili spremni za moderno tržište rada, daljnje školovanje i cjeloživotno obrazovanje. Svim osnovnim i srednjim školama financiranima iz državnoga proračuna e-Škole donosi nove lokalne mreže visokih performansi, opremu za djelatnike škola, modernu opremu za po dvije učionice, digitalne obrazovne sadržaje, brojne usluge za nastavnike, ali i za učinkovitije upravljanje školom. Važni dijelovi projekta su edukacija korisnika i podrška u primjeni tehnologije u obrazovanju.

Njegovu važnost prepoznala je i Europska komisija. Naime, pilot projekt e-Škole je 2020. osvojio nagradu RegioStars, koja se svake godine dodjeljuje EU projektima koji pokazuju izvrsnost i nove pristupe u području regionalnog razvoja. Ove godine ponovo sudjelujemo u natjecanju povodom obilježavanja 15. godišnjice nagrade Regiostars.

Ono što slijedi je nadgradnja projekta – već spomenuti razvoj digitalnih vještina, specifično digitalnih kompetencija svih sudionika u procesu u učenja i poučavanja. Između ostalog, nastojat ćemo kroz nove aktivnost i procese osnažiti naše učenike za bolje razumijevanje algoritama i umjetne inteligencije, odnosno generatora sadržaja koje svakodnevno konzumiraju u on-line okruženju. Dugoročno, cilj je da naši učenici budu što manje samo konzumenti postdigitalne stvarnosti, a što više (su)kreatori i osviješteni korisnici.

Također, razvit ćemo sustav pametnih preporuka za nastavnike i učenike, koji će svrsishodno koristiti podatke koji su nam na raspolaganju. Sustav će, između ostalog, služiti učenicima kao virtualni asistent. [ IZ DRUGIH MEDIJA | novac.jutarnji.hr ]

CIJELI ČLANAK PROČITAJTE OVDJE