Promjene koje donosi ta reforma, ističu autori, nisu samo kozmetičke prirode, niti se odnose na rasterećenje gradiva, olakšavanje školskih torbi ili izbacivanje dijela sadržaja, već znače početak smislene, sustavne i korjenite promjene hrvatskog školstva.

romjene se tako neće mjeriti brojem stranica u udžbenicima ili smanjenjem broja lekcija, već potpuno drukčijim pristupom nastavi i učenicima. 
Nastava će biti usmjerena prema ishodima učenja, znanje i zalaganje vrednovat će se drukčije, a osim usvojenog znanja »brojit« će se i druge kvalitete poput odgovornosti, samostalnosti, samoinicijativnosti i sposobnosti komuniciranja s drugima.

Torbe tako neće biti nužno lakše nego danas, ali će učenici biti rasterećeni bremena lakozaboravljive gomile podataka koje moraju naučiti, a morat će bolje razumijevati, primjenjivati i povezivati gradivo. 

………………………………………………………………………………

CILJ REFORME

 ZA UČENIKE: korisnije i smislenije obrazovanje, usklađeno s njihovom razvojnom dobi i interesima, bliže svakodnevnom životu, obrazovanje koje će ih osposobiti za suvremeni život, svijet rada i nastavak obrazovanja.

ZA UČITELJE: jačanje profesionalnosti, veća autonomija, kreativniji rad, manje administriranja, motiviraniji učenici,  manje vanjskih pritisaka.

 ZA RODITELJE: veća uključenost u obrazovanje djece i život škole, jasno iskazana očekivanja, objektivnije ocjenjivanje i vrednovanje, smislenije i češće povratne informacije o postignućima njihove djece.

………………………………………………………………………………

 Pred dovršetkom su upravo novi predmetni kurikulumi, koji predmet po predmet definiraju ciljeve, sadržaj i način rada s učenicima u primjerice, matematici, hrvatskom jeziku, goegrafiji, povijesti…

Novi kurikulumi ući će u stručnu raspravu 22. veljače, a do ljeta bi trebali proći i široku javnu raspravu, da bi ujesen prvi školarci počeli raditi po novom programu. 

– U okviru Cjelovite kurikularne reforme predviđena su tri kruga rasprave. Upravo je u tijeku konzultacijski proces gdje se po pet predmetnih stručnjaka po skupini u ulozi kritičkih prijatelja ima priliku osvrnuti na prvu inačicu predmetnih kurikuluma.

Stručna rasprava usmjerena je učiteljima i akademskoj zajednici, a nakon nje, uslijedit će i široka javna rasprava.

Time želimo osigurati transparentnost i javnost cjelokupnog postupka – ističe Boris JOKIĆ, voditelj Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme.

Ovime se, kaže, završava prva dionica reforme, vrlo važna za njezin uspjeh, a još će važnija biti edukacija nastavnika za drukčiji način rada u školama. 

– Osobno smatram aktivnosti koje slijede, a tiču se osposobljavanja odgojno-obrazovnih radnika jednako, ako ne i važnijim.

Možemo mi napraviti odlične dokumente, ali ukoliko ih nema tko provesti, ukoliko ih učitelji ne razumiju ili ne prihvaćaju, od svega neće biti ništa – oprezan je Jokić. Osposobljavanje učitelja za njega je aposlutni prioritet, ali ono – poručuje –  mora biti organizirano tako da se dođe do škola, učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja te da im se kroz intenzivan rad objasni smisao pojedinog kurikuluma. »Od plenarnih predavanja ex-cathedra nema prevelike koristi, stoga se od početka zalažemo za modularno osposobljavanje, regionalno organizirano, umrežavanjem škola i nastavnika«, veli voditelj tima za novi kurikulum.

■ OGROMAN TRUD

I on, kao i stotine stručnjaka koji rade na novim kurikulumima, s neizvjesnošću iščekuju formiranje nove vlade o kojoj će ovisiti sudbina započetog posla. Ne bi bio prvi put da smjena vlasti prekine reformu obrazovanja i vrati je na početak, jer je takvih primjera u školstvu u zadnjih 20-tak godina bilo mnogo. U ovoj reformi vrlo intenzivno sudjeluje više od 430 osoba iz svih dijelova sustava, iz svih dijelova zemlje. 

– Radi se o ogromnom trudu u čijoj osnovi je jedna jednostavna želja. To je želja za boljim sustavom odgoja i obrazovanja.

Naš je rad od samih početaka vrlo javan, a uskoro će svima biti dostupni rezultati našeg rada. Ishod naravno nije savršen, dokumente će trebati dorađivati i poboljšavati, ali radi se o iskrenom i poštenom pokušaju svih nas – ističe Jokić. Nada se, dodaje, da u Hrvatskoj postoji zrelost i svijest da su odgoj i obrazovanje »nacionalni interes koji je iznad dnevnopolitičkih zbivanja i trzavica«. 

– Za promjene u tom sustavu su potrebni vrijeme i strpljivost. Politika kreni-stani ne može Hrvatskoj donijeti ništa dobroga – zaključuje Jokić.

Ono što učenike i roditelje najviše zanima su ocjene, a one će se dodjeljivati na drugim principima nego danas. Kriteriji ocjenjivanja govore mnogo i o promjenama u nastavi i drukčijem vrednovanju učeničkih postignuća.

Ocjena iz nekog predmeta neće ovisiti samo o količini usvojenih znanja, već i o tome koliko se učenik trudi, surađuje, koliko je aktivan u nastavi, javlja li se na satu ili nezainteresirano gleda kroz prozor… Zaključna ocjena iz hrvatskog, matematike, povijesti, više neće biti aritmetička sredina ocjena koje je učenik dobio kroz školsku godinu, već će se mjeriti više elemenata. 

Svaki predmet imat će točno određene obrazovne ishode, a kroz njih će se puno preciznije iskazati ono što je učenik postigao u toj školskoj godini. Izvedba učenika opisivat će se u četiri kategorije, kao zadovoljavajuća,  dobra,  vrlo dobra ili iznimna.
 U prvom i drugom razredu osnovne škole učenici se neće ocjenjivati brojčano, kao danas, a njihov će se uspjeh na kraju godine iskazivati opisno, kroz tri stupnja – »potrebna podrška«, »u skladu s očekivanjima« ili »iznimno«.

Za svaki predmet, učitelj će ukratko opisati učenikove jake strane i područja za napredovanje u predmetu.

U trećem, četvrtom i petom razredu, uz ovakvu procjenu učenici će imati i brojčane ocjene. Od šestog razreda pa nadalje, uz zaključnu ocjenu učitelj mora dati i procjenu razvijenosti određenih generičkih kompetencija prema ljestvici od četiri stupnja – potrebna podrška, zadovoljavajuće, dobro ili vrlo dobro.

Procjenjivat će se koliko je učenik odgovoran, ispunjava li sve svoje obveze, piše li zadaće i radove u roku, zatim njegova samostalnost i samoinicijativnost u učenju, je li pažljiv na satu i  te koliko je uspješan u komunikaciji i suradnji s drugim učenicima i učiteljem.

■ UKIDANJE OPĆEG USPJEHA

U narednih pet godina planira se i ukidanje općeg uspjeha na kraju godine, jer se smatra da takva uprosječena ocjena o učeniku ne govori ništa. Umjesto da učeniku koji upisuje matematičku gimnaziju prosjek ruši likovni odgoj ili povijest, kod upisa će se vrednovati samo interesna područja za određeni smjer, u ovom slučaju matematika i fizika.  

Zaključna ocjena iz nekog predmeta temeljit će se na što više različitih informacija, rezultatima ispitivanja, testova, sudjelovanja u projektima, ovisit će o kvaliteti učenikovih prezentacija, o njegovom sudjelovanju u grupnom radu s drugim učenicima, da bi u najvećoj mogućoj mjeri odražavala učenikovu stvarnu razinu postignuća. Zaključna ocjena ipak ne bi smjela odražavati učenikovo ponašanje i stavove, primjerice trud, pohađanje nastave ili urednost, već znanje na kraju godine. 

Novi kurikulumi u 60 škola, 48 osnovnih i 12 srednjih, eksperimentalno će se uvesti sljedeće 2016./17. školske godine., a u 2017./18. uvest će se u prve, treće, pete i samo za biologiju, kemiju i fiziku u sedme razrede te u prve razrede srednjih škola. Tada će se ukinuti brojčane ocjene za prva dva razreda osnovne škole i početi ukidanje općeg uspjeha.

Naravno, ako nova vlada ocijeni da bi prekidanje ove reforme bio korak unatrag za hrvatsko školstvo. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Novi list | Ljerka Bratonja Martinović]