Međutim, ni dva mjeseca poslije uslijedilo je hladno otrežnjenje: resor obrazovanja i znanosti postao je jedan od najvećih proračunskih gubitnika, srezano mu je gotovo 160 milijuna kuna. Uzavrelo je u resoru, odgovor djelatnika i šire javnosti nije trebalo dugo čekati, a ministar Šustar imao je priliku vro brzo se uvjeriti koliko je fotelja prvog čovjeka ovog resora sve samo ne udobna. (…)

Hoćete li ove godine imati dovoljno sredstava za provedbu kurikularne reforme i počinje li eksperimentalna faza od jeseni, sukladno s najavama, u 60 osnovnih i srednjih škola? Što je s najavljenih 50 milijuna eura koliko bi u sljedećih pet godina trebalo biti povučeno iz EU fondova? Postoje dvojbe u javnosti jesu li nadležne institucije uopće izradile aplikacije za ta sredstva. 

– Ove godine oko sedam milijuna kuna za provedbu cjelovite kurikularne reforme osigurali smo u državnom proračunu, a u Ministarstvu smo formirali tim ljudi koji će zajedno s članovima Ekspertne radne skupine pripremiti prijavu za povlačenje potrebnih sredstva iz Europskoga socijalnog fonda. Koliko mi je poznato, aplikacije za EU fondove su pripremljene, ali ne bih zasad govorio o poslovima koje su bile u domeni bivše vlasti.

Reforma je dobila političku potporu nove vlasti, ali u javnosti se stvorio dojam da se oteže sa stručnom i javnom raspravom, odnosno da se žele opstruirati ti procesi kako bi dokumenti u predloženom obliku brzo ušli u škole? 
– Nema nikakvih opstrukcija. Ako netko tako razmišlja, onda uzalud sve. Previše je spekulacija u javnom prostoru, ali vjerujem da je većina ljudi prepoznala koliko je reforma važna. Znam iz svog primjera, jer imam djecu u osnovnoj i srednjoj školi i ona kažu “daj, tata, nešto napravite jer ovo nije dobro”. Stručna rasprava počela je u ponedjeljak, i uključivat će tribine, predavanja i slične formate. Nakon nje slijedi javno savjetovanje, javna rasprava koja može trajati mjesec i više dana.

Što to znači, da je ipak upitan početak reforme od nove školske 2016./17.godine?
– Naš dogovor je da se ponašamo kako je bilo zamišljeno, znači startamo od jeseni u 48 osnovnih i 12 srednjih škola. Sviđa mi se što su sami kolege iz Ekspertne radne skupine zaključili kako, ako ne uspijemo sve kvalitetno pripremiti navrijeme, možemo eksperimentalnu fazu prolongirati za godinu dana. Reći ću otvoreno: sad je najvažnije da javna rasprava “našpana” ljude na pravi način, da se što više uključe u javno savjetovanje. Vidjet ćemo, ako komentari budu kozmetičke naravi, ako se zaključi da su dokumenti u osnovi dobri i da su potrebne tek male korekcije, onda se sve stigne do jeseni. Ali, ako na osnovi komentara stručne i šire javnosti procijenimo da su potrebne korjenite i duboke promjene dokumenata, vjerojatno će zaključak biti da je bolje strpjeti se još godinu dana. Ali, onda ćemo sigurno 2017./2018.godine uključiti puno više od 60 škola. Lakmus-papir za mene će biti najprije stručna, a potom i javna rasprava. Ovako duboku reformu dosad nismo imali i bio bih jako razočaran da ljudi grintaju sa strane, a ne uključe se u raspravu.

U javnosti se puno prašine diglo oko nekih prijedloga u predloženim dokumentima poput opisnog ocjenjivanja, strukture buduće srednje škole, a najviše na otvoreni popis lektire. Što vi mislite o tim kritikama? 
– Kada je riječ o popisu lektire, moram reći da razumijem motivaciju kolega koji su predložili nešto modernije naslove. Priznajem, ja sam “azroman”, obožavam Azru i pjesme Branimira Štulića. E sad, kao Predrag Šustar slažem se što je Štulić stavljen u lektiru, ali kao ministar mogu samo parafrazirati samog Štulića koji je rekao da sam sebe ne bi stavio u lektiru. S druge strane, na popisu za cjelovito čitanje nema Homera, a baš je Homera prevodio Štulić, što znači da je on sam prepoznao njezin značaj. Nisam ni ja volio čitati Homera, mislio sam “a joj, što je ovo tlaka”. Međutim, neka su djela, poput Marulićevih i Homerovih, baza i ne bi bilo dobro da se preskaču. Dakle, sviđa mi se predložena veća izbornost, ali volio bih da se tekstovi temeljnih civilizacijskih postavki ostave obveznima.

Što vam se sviđa u predloženoj reformi, a što ne? Rekli ste kako biste vi neke stvari drukčije napravili.
– Mogu najpreciznije govoriti s pozicija svoje struke, filozofije. U novim kurikulumima napravljen je pomak s jednog starog načina učenja prema razvijanju kritičkog mišljenja. To je modernizacija koja je, barem kada je filozofija u pitanju, u duhu angloameričke tradicije koja nije usmjerena toliko na memoriranje podataka, nego na primjenu. Dakle, možete naučiti kako strukturirati dobar argument, koje su greške u argumentiranju, što vam može dobro doći bez obzira čime ćete se kasnije baviti, novinarstvom, filozofijom, znanostima.

Slažete li se sa svojom kolegicom iz Vlade ministricom socijale Bernardicom Juretić da se trebamo moliti za uspjeh ove vlade, inače nam nema spasa? 
– Nije dobro ako nam samo Bog može pomoći. Jesam vjernik, ali ako nam je samo to ostalo, neće biti dobro.

Kakvom biste nazvali suradnju s mostovcima? 
– Poticajnim izazovom.

…………….

[ IZ DRUGIH MEDIJA | Slobodna Dalmacija ] Cijeli intervju pročitajte OVDJE.