Jučer-danas-sutra
EURYDICE O ŠKOLAMA BUDUĆNOSTI
Škole 21. stoljeća – inovacije, inovacije…
objavljeno: 3. listopada 2016.

Arhitektura, nastavne metode i nove tehnologije – sve to utječe na sposobnosti koje razvijaju naša djeca, a ključni elementi škola XXI. stoljeća već su s nama, poručuju Erydiceovi stručnjaci Elena Cordero i David Crosier.

■ SPOSOBNOSTI ■

U dobu brzih promjena znanja i tehnologija, sposobnosti potrebne našoj djeci jako se razlikuju od onih koje su bile nužne našim bakama i djedovima. Kako god, teško je točno predvidjeti što nam budućnost sprema i zato bi škole trebale podržati mlade ljude da se nose s promjenama.

Dobar primjer za to je uvođenja predmeta o poduzetničkoj izobrazbi, što se primjenjuje u raznim dijelovima Europe kao odgovor na nove potrebe tržišta rada i društva. Naime, postoji rastuća svjesnost o mogućnostima mladih ljudi da pokrenu i razviju vlastiti komercijalni ili društveni pothvat, postajući tako inovatorima u području gdje žive i rade.

Mnogo škola također traga za načinom kako razviti različite aspekte inteligencije učenika – ne samo akademsko znanje i sposobnosti, nego i društvenu i emocionalnu inteligenciju. Doista, u dobu s povećanim brojem ozbiljnih problema u ponašanju mladih ljudi, poput zlostavljanja ili poremećaja u prehrani, nije nikakvo iznenađenje da se emocionalnoj osposobljenosti, empatiji i samosvijesti pridaje sve veća važnost kao u finskom obrazovnom sustavu, primjerice, koji se već dugo smatra jednim od najboljih obrazovnih sustava na svijetu. Kamo Finska vodi, drugi je ubrzo mogu slijediti.

■ ARHITEKTURA ■

„S čime povezujete sliku kada se zagledate u red zaključanih soba zajedno s hodnikom u kojemu ne možete ostati bez dopuštenja i zvonom koje nalaže ući ili izići?“, pita se arhitekt Frank Locker.

Je li to slučajno da su škole projektirane kao zatvori? Na obama mjestima poslušnost, tišina i ponavljanje nametnuta su ponašanja, a mi se i dalje čudimo da učenici podliježu stresu i osjećaju se nepovezanima te da se takvi, u najgorem slučaju, razviju u nekritične i apolitične građane.

Međutim, tradicionalne učionice s redovima stolova strateški raspoređenih da se izbjegne mogućnost da učenici vide radove drugih učenika, u nekim su školama zamijenjene prilagodljivim, multifunkcionalnim prostorom gdje učenici mogu sjediti oko stolova kako bi zajedno radili u skupinama – jačajući svoje kritičko mišljenje, kreativnost i komunikacijske sposobnosti.

Nizozemski se dizajner Rosan Bosch specijalizirao za osmišljavanje novih namještaja i prostora za izobrazbu koji uvelike pridonose unaprjeđenju učeničke motivacije. Slični jeftini izbori dostupni su svim školama i ubrzo mogu temeljito izmijeniti učioničko ozračje. Dakle, postoji nada za učenike zaglavljene u redovima stolova s učiteljem ispred njih.

■ METODE POUKE ■

Tehnološke inovacije mijenjaju sve u našim životima, ne izuzimajući ni izobrazbu. Mnoge se zemlje i škole već koriste tehnologijama koje mijenjaju način na koji učenici uče. Primjerice, programi poput Skypea u učionici [Skype in the Classroom] osnažuju stvaranje suradničkih globalnih učionica u kojima učenici sa svih strana svijeta mogu raditi zajedno. Mijenja se i ustroj školskog sata. Zašto ne bismo preuzeli i proučili sadržaj predavanja doma, ostavljajući vrijeme u učionici za razgovor i vježbe? Upravo to nudi model „izokrenute nastave“ [Flip Lessons]. Velika je prednost toga što učenici mogu sami upravljati vlastitim procesom učenja i iskoristiti još više znanje i stručnost učitelja.

Neizbježno, te inovacije znače da se i uloga učitelja mijenja. Znanje se više ne kreće u jednom smjeru – od učitelja k učeniku. Prije će biti da učitelj više postaje voditeljem – vodeći učenike u njihovu individualiziranom procesu učenja. Jedan je od glavnih zaključaka Eurydiceova izvješća o učiteljskom zanimanju u Europi [Teaching Profession in Europe] da škole trebaju zapošljavati najbolje moguće stručnjake te da učiteljski posao zato treba biti privlačnom profesionalnom karijerom.

Postoje i druge inovativne ideje koje postaju sve važnije. Napustiti učionicu potpuno radi omogućavanja kontakta s prirodom, odnosno usredotočiti se na zadaće iz stvarnog života, poput stvaranja organizacija i tvrtki, samo su dva primjera toga. Doista, nije teško otkriti inovacije u izobrazbi, ali ne smijemo zaboraviti da su brojne inicijative u začetku te da njihov učinak još nije moguće vrednovati u cijelosti. Jednako tako, ne smijemo zaboraviti da inovacija ne mora nužno uvijek biti pozitivna. Primjerice, bismo li ležerno gledali izvrsne učitelje kako postaju bogate zvijezde, zarađujući na temelju svojih javnih online predavanja, kao što je to slučaj u Južnoj Koreji [South Korea], gdje učitelji poput Cha Kil-yonga mogu zaraditi i do osam milijuna američkih dolara godišnje?

Charles Darwin je isticao da oni koji preživljuju nisu nužno najjači ili najpametniji, nego najsposobniji prilagoditi se promjenjivu okolišu. Moramo biti sigurni da škole budućnosti ispunjavaju tu zadaću. Postoji mnoštvo prostora za ideje kako to najbolje ostvariti.

……………………..

NAPOMENA:

  • Mreža Eurydice jedan je od programa Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu [EACEA]. Podržava i pomaže europsku suradnju u području cjeloživotnog učenja, pružajući informacije o obrazovnim sustavima i politikama u 37 zemalja. Redovito objavljuje izvješća o zajedničkim pitanjima europskih obrazovnih sustava.
  • Izvor: webgate.ec.europa.eu