Rekao je da su tijekom reforme svih razina obrazovanja – od predškolskog do akademskog, svi kriteriji pooštreni da bi kvaliteta obrazovanja bila presudan. Kao primjer za to je naveo da nijedan privatni fakultet nije dobio akreditaciju posljednje tri godine.

Šarčević je također najavio obvezatan obuhvat djece od tri do šest godina predškolskim obrazovanjem, kao i bitne promjene nastave i načina učenja u osnovnom obrazovanju, uz primjenu stečenih znanja, što se pokazuje na PISA testovima.

Dodao je da u reformi sudjeluje i nastavni kadar, pa tako svake godine više od 20 tisuća nastavnika prolazi osposobljavanja, što uključuje i one digitalne. Naveo je da je ove godine zaokružen ciklus opremanja 10 tisuća digitalnih učionica, da su uvedeni digitalni udžbenici.

Podsjetio je i da je srednje obrazovanje u drugoj godini primjene reforme koja podrazumijeva uvođenje dodatnih, posebnih programa za darovite iz prirodnih znanosti, ali i izbornih paketa programa u gimnazijama. Uvodi se i državna matura na srednjoškolskoj razini.

Iduće se godine očekuje i uvođenje platnih razreda za nastavno osoblje, rekao je ministar. Naglasio je također da je usvojen Zakon o dualnim studijima, kao i da se godinu dana radi na strategiji obrazovanja i znanosti do 2030. godine te najavio da se radi i na novom zakonu o visokom obrazovanju. Ocijenio je da su u području znanosti napravljeni najveći pomaci, podsjećajući da je usvojen Zakon o Fondu za znanost, da se grade znanstveno-tehnološki parkovi i start-up centri. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Školske novine | Prema N1 ]