Listajući udžbenike, odmah mi je jedna stvar zapela za oko – česta upotreba glagola opisati. Naime, učenici će imati dosta zadataka opisivanja. To ne bi bilo problematično da se ne radi o učenicima 1. razreda. Pitam se kako su autori udžbenika zamislili da učenici nešto pisano ili usmeno opisuju kad je skoro nemoguće očekivati da u toj dobi imaju razvijenu tu jezičnu sposobnost.

To me potaknulo na istraživanje. Željela sam saznati u kojemu je trenutku glagol opisati postao tako popularan da ga se tako često upotrebljava u skoro svim udžbenicima.

• Prvo sam pročitala prezentaciju ministrice Divjak o ishodima 

Kad proučite tablicu, odmah vam je jasno da je glagol opisati glagol prisjećanja (u nekim novim primjerima naveden je i kao glagol razumijevanja).

Shvaćam da se učenicima 1. razreda željelo pristupiti kao onima koje se uvodi u sustav obrazovanja, stoga je glagol opisati naveden kao glagol prisjećanja. Međutim, meni je od znanstvene tablice važnije ono metodičko/didaktičko/pedagoško iskustvo koje mi govori da učenici 1. razreda ne razumiju zadatak/rečenicu Opiši jesen.

Više je razloga – nije određeno na koju se jesen misli (ranu, kasnu), zatim treba li opisati vremenske prilike, kako ljudi doživljavaju jesen ili što drugo. Držim da je glagol opisati izuzetno opširan, apstraktan i jezično potpuno neprilagođen učenicima 1. razreda.

Kušaj plodove jeseni i izreci kakvoga su okusa, promotri vremenske prilike, sakupi različito lišće – zar učenici prvoga razreda ne bi razumjeli podcrtane glagole?

Problematičan je i sam jezični sadržaj. Naime, opisivanje kao dio jezičnoga izražavanja učimo tek u 2. razredu (vjerujte mi, učenicima je iznimno teško opisati nešto apstraktno).

Izvod iz Kurikuluma za Hrvatski jezik, NN 2019.

Mnogi će se zapitati zašto me to zanima kad najesen nemam prvašiće. Možda samo glasno razmišljam (kolumne tome služe ꟷ da se napiše vlastito mišljenje ili stav o određenoj temi).

Učitelji su već toliko toga prošli da mnogi neće ni primijetiti taj glagol ili će ga preskočiti, pozvati se na autonomnost i raditi po svome. Meni je žao jer je sad trenutak kad možemo napraviti kvalitetne i dobre udžbenike. Umjesto toga, neki su loši jer mnogi autori nisu nikada predavali u 1. razredu i ne znaju koliko je, na primjer, učenicima teško opisati strujanje vjetra.

Međutim, možda do jeseni svi ti ogledni primjerci udžbenika budu detaljno pregledani i zaista prilagođeni učenicima 1. razreda.

Moj se razred posljednjih dana muči s opisom. Mnogi roditelji misle da pretjerujem, bez obzira na to što su knjige i radne bilježnice zasićene tim glagolom.

Današnje su generacije jezično dosta slabe ꟷ imaju siromašan rječnik, mnogi odgovoraju isključivo riječima da ili ne i rijetko objašnjavaju napisano.

Ne mogu reći da su svi takvi.

Primjer – osobna usporedba Antuntuna i učenice (uz maštovit dodatak).

Katkad oblačim majicu naopačke.

Još je bolji primjer opis grada koji je napisala devetogodišnja učenica:

Onaj tko misli da svi u razredu tako pišu sastave, grdno se vara. Naime, iza toga se krije velika muka, puno rada, poticanja, izrada metodičkog instrumentarija s pomoću kojega na kraju 50 % učenika odlično napiše opis.

Kako će budući prvašići odmah od 9. mjeseca opisivati? Morat ćemo pričekati jesen da to vidimo.

• VIRTUALNI OBILAZAK NAŠEGA GRADA

…………………….

Sandra VUK | OŠ Sveta Nedelja | 2. razred | https://sites.google.com/view/2-b-sveta-nedelja/ 

………..

Kolumna je utemeljena na osobnom iskustvu i gledištima kolumnista i ne mora izražavati mišljenja uredništva Školskog portala i Školske knjige