na znanja koja imamo, pomoći će nam da ta znanja imenujemo i da, kad nas o njima pitaju, znamo odgovoriti da smo dobro upoznati s novim nazivljem metoda i njihovom primjenom u razredu.

Upotrebljavam riječ učenje, a ne riječ ishod jer se radi o metodama koje primjenjujemo u svojem radu da bi učenik naučio nešto i da bi njegovo učenje bilo temelj za usvajanje daljnjih vještina, znanja i kompetencija.

Sadržaj je preuzet i pripremljen za naše metodičko djelovanje s poveznice: 

 1. UČENJE PUTEM ZAJEDNICA PRAKSE – skupine koje dijele zajedničke metodičke poglede na način rada i usvajanja, zajednički uče, propituju nove metode, komuniciraju i razgovaraju o svojoj praksi te tako i sami uče. Naša najpoznatija zajednica prakse je Udruga Korak po korak koja na tim temeljima već dvadesetak godina educira učitelje, pomaže im, unapređuje cijeli proces učenja i zajedničkim sastancima raspravlja o metodama i načinima rada.

2. UČENJE TEMELJENO NA KOMPETENCIJAMA – učenje temeljeno na stvarnim, vidljivim kompetencijama određenog učenika na temelju kojih se izrađuje individualan plan daljnjeg napredovanja. Nisu bitne ocjene, nego sklonost/vještina u nekom području koju se razvija do njezina maksimuma. Mnogi takvu vrstu učenja najviše uočavaju i povezuju sa sportom − nije potrebno teorijsko znanje o bacanju koplja ako netko ima razvijenu tu vještinu u mlađoj dobi.

3. UČENJE TEMELJENO NA PROBLEMU − metoda u kojoj se učenicima zada problem, a zatim se od njih traži da višim misaonim stupnjem postavljaju hipoteze kako će problem riješiti. Dopušteno je da učenik postavlja i pogrešne pretpostavke jer tako uočava gdje je pogriješio i što mora mijenjati. Učenje temeljeno na problemu dio je i projektne nastave, kao i iskustvena metoda učenja. Mnoge od tih metoda međusobno se isprepleću. Isto tako, tijekom sata moguće je primjenjivati više različitih metoda.

4. UČENJE POTPOMOGNUTO IKT-OM – sve spomenute metode učenja u sebi imaju i elemente IKT-a. Sama metoda korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije obuhvaća istraživanje sadržaja i postavljanje pitanja. Učenje temeljeno na pitanju oslanja se na to da učenik pronalazi sadržaje na najbrži mogući način. Za primjenu te metode učenike je potrebno upoznati s relevantnim sadržajima, sigurnošću izvora i navođenjem autorstva.

5. METODA BYOD (bring your own device, rad na vlastitom računalu) – metoda rada učenika na vlastitim tehnologijama (pametni telefon, tablet) u učionici. Primjenjuje se za istraživanje i uvježbavanje sadržaja, a potiče znatiželju u učenika. Takvo učenje nailazi i na prepreke (internetske veze, sigurnost sadržaja, učenici provode previše vremena pred ekranom itd.)

6. KOMBINIRANO/MJEŠOVITO UČENJE − metoda koju svakodnevno primjenjujemo u svojim učionicama. Ona obuhvaća djelomično učenje putem online učenja (uz kontrolu odraslih), frontalno učenje dijela sadržaja i iskustveno učenje u okružju koje je poticajno za spoznavanje životnih vještina.

7. OBRNUTA UČIONICA – učenje koje je drukčije u odnosu na tradicionalno učenje. Učenik se sa sadržajem upoznaje kod kuće, upoznat je s ciljevima, a tijek učenja odvija se u učionici gdje učitelj nije prenositelj sadržaja, nego samo onaj koji omogućuje i pronalazi sadržaje koji bi mogli pomoći u usvajanju određenih dogovorenih sadržaja. Na kraju učenja u obrnutoj učionici učenici bi trebali sami sebe vrednovati (ili učiniti to međusobno) te nastaviti istraživati sadržaj kao dio učenja kod kuće (ne spominje se domaća zadaća, ali se zapravo misli na nju).

Metoda učenja i poučavanja ima stotinjak (vidljivo gore na grafičkom prikazu), a ja sam izdvojila 13 metoda koje svi mi na neki način primjenjujemo, upoznati smo s njima, a ne znamo ih (ili ih se ne možemo sjetiti) kad nas pitaju što to novo poučavamo i kako.

Moja je preporuka da na navedenim stranicama katkad pročitate novosti iz područja obrazovanja − uočit ćete i sami da radimo moderno, kvalitetno i dobro.

Slika iz kurikula za međupredmetnu temu Učiti, kako učiti?

…………………….

Sandra VUK | OŠ Sveta Nedelja | 2. razred | https://sites.google.com/view/2-b-sveta-nedelja/ 

………..

Kolumna je utemeljena na osobnom iskustvu i gledištima kolumnista i ne mora izražavati mišljenja uredništva Školskog portala i Školske knjige