Dnevnik jednog odrastanja

DNEVNIK JEDNOG ODRASTANJA

Smijem li misliti drukčije?

ponedjeljak, 26. ožujka 2018.

Na društvenim se mrežama nedavno raspravljalo o pisanim slovima. Moje je mišljenje drukčije od mišljenja većine, zato ga mnogi nisu bili spremni čuti.

Smijem li misliti drukčije?

Prije nekoliko mjeseci raspravljalo se i o tome kako pristupiti obradi nastavne teme Nizinski zavičaj jer je u udžbeniku napisano da je Zagreb glavni centar nizinskoga zavičaja – opet je moje mišljenje bilo drukčije od mišljenja većine.

Sudjelujući u tim dvjema raspravama, naučila sam da niste omiljeni ako imate argumente i razgovarate pristojno te da većina ljudi ne zna čitati s razumijevanjem. To me rastužilo jer mi stalno provjeravamo znaju li učenici čitati s razumijevanjem, a sami se toga ne držimo ili ne znamo primijeniti.

Vratimo se pisanim slovima – prema novom kurikulu za hrvatski jezik (koji je pisan za devetogodišnje školovanje) učenici bi trebali krenuti u školu godinu dana prije i u toj pripremnoj godini trebali bi učiti pisati tiskana slova, a u drugom razredu pisana slova. Danas, nadomak provedbi kurikulske reforme, pojam devetogodišnjeg školovanja se izgubio, ali smo od susjednih zemalja preuzeli to da djeca uče pisana slova s 8-9 godina. To je za mene korak unazad u današnjem svijetu u kojem sve ide naprijed.

Kad pokušate stručno i argumentirano objasniti da se u sklopu reforme više ne govori o devetogodišnjem školovanju, odnosno da ćemo se prema učenicima (koji su jedva dočekali krenuti u tu „ozbiljnu“ školu) cijeli prvi razred odnositi kao prema polaznicima vrtića i da će s 8 godina biti nepismeni, odmah vas počnu optuživati da nemate dovoljno stručnog iskustva da biste o tome govorili. Naravno, oni koji vas optužuju drže da oni imaju dovoljno iskustva.

Svi bismo trebali pročitati dokument o reformi koji je objavljen prije tri godine i onaj koji se trenutačno nalazi na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja, a zove se Škola za život. Tek nakon toga trebali bismo donositi zaključke i argumentirano raspravljati. Umjesto toga, svi polaze od sebe u svojim ishitrenim zaključcima.

PROBLEMI KOJE KOLEGICE I KOLEGE NAVODE U RASPRAVAMA:

  • učenici nemaju razvijenu finu motoriku
  • nemamo dovoljno stručnjaka u školama
  • učenici se ne znaju izražavati
  • roditelji nemaju vremena
  • „nemamo vremena za jezične igre i poslastice“ (jedan od „bisera” koji mi je netko napisao).

Eto, ja baš sad imam prvi razred i svaki od tih stavova mogu „razbiti” primjerima iz prakse. Ne radim u velikom gradu (14 000 stanovnika) i u razredu imam četiri učenika kojima je potrebna pomoć različitih vanjskih suradnika, ali opet sve uspijevam.

Tko jamči i u kojem dokumentu piše da će do drugog razreda škola dobiti novog psihologa/logopeda koji će aktivno utjecati na pisanje pisanih slova, tko će i kako (po kojem dokumentu) provoditi edukacije u, kako ih naziva kolegica, „jezičnim poslasticama“?

Moji su učenici odraz mene jer je u prvom razredu učiteljica uzor, primjer koji nastoje oponašati.

Prvi razred traži puno pregledavanja učeničkih bilježnica i stalnu interakciju s učenicima. Puno pišemo, za učenike izrađujem razne materijale i provjeravam kako su prihvaćeni. Primjenjujem različite metode rada, prilagođavam rad učenicima bez pomoći stručnjaka, radim individualizirane miniprojekte, tražim načine da i neuspješni budu uspješni.

Umjesto da kolege kažu da tražimo mjerljivo i drukčije educiranje odgojitelja, to jest da znaju što moraju napraviti kao pripremu za školu, da predškolu, osim po broju sati, organiziramo zajedničkom suradnjom vrtića i škole (da se posjećujemo, predstavljamo jedni drugima), mi vrtić guramo od sebe (kao i MZO koji još uvijek odgojiteljima nije dao AAI identitet), a od djece radimo „bebe“ koje se ne znaju brinuti o sebi.

Prilikom upisa učenika u prvi razred komisija za upis provjerava zna li učenik brojiti, prepoznavati slova, a katkad provjeravaju i čitanje. Međutim, kad učenici krenu u 1. razred, mi odmahnemo rukom i govorimo da sve to nije važno, odnosno da ćemo ih tome naučiti.

S takvim stavom nećemo naprijed, nego unazad.

Današnji učenik može puno toga, ima široko znanje, a na nama je da to znanje proširujemo, primjenjujemo, da potičemo učenike. Čak se usuđujem reći da smo mi tu i da bismo učenike izazivali da padnu, a zatim ustanu, otresu prašinu i krenu odlučnije dalje.

Kad kolegice shvate da sve ne kreće od njih samih, nego od generacije 2000., to jest kad promijene način razmišljanja o odgoju i obrazovanju i prestanu sudjelovati u raspravama o problemima koje nisu dobro proučile, krenut ćemo naprijed.

Sandra VUK | OŠ Sveta Nedelja | https://sites.google.com/site/prvibsvetanedelja/  | UHURN Zvono

...........

Kolumna je utemeljena na osobnom iskustvu i gledištima kolumnista i ne mora izražavati mišljenja uredništva Školskog portala i Školske knjige.

Vezani članci
Školski portal: Nahrani soba i zalij cvijeće

Nahrani soba i zalij cvijeće

Na pitanje si je, kako to djeca već znaju, sama…

Školski portal: Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje [2.]

Međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje [2.]

U radionicama o kojima sam pisala u prethodnoj kolumni učenici…

Školski portal: Malo edukacije (3. dio)

Malo edukacije (3. dio)

U suradnji sa svojim pripravnicama Lanom Jager i Nevenom Petrović…

5+ klub
Stručni skupovi Školske knjige
Slovopis
e priručnik
Preuzimanje digitalnih udžbenika
Preuzimanje višemedijskih materijala
Preuzimanje višemedijskih materijala za srednju školu
E-priručnik Tehnička podrška
Lente vremena
Školski portal: Izrada kostima za maškare i sudjelovanje u pokladnim svečanostima

Izrada kostima za maškare i sudjelovanje u pokladnim svečanostima

Maškaranje u Imotskom vuče svoje početke…

Školski portal: Za ljepši tjedan igrokaz jedan

Za ljepši tjedan igrokaz jedan

IZGUBLJENA SVJETILJKA  …………… o O o …………… NAPISALA…

Školski portal: Zahvaljujući mobilnosti SLAMathic Drnjani boravili u Ateni

Zahvaljujući mobilnosti SLAMathic Drnjani boravili u Ateni

Svrha je projekta popularizacija STEM područja,…

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

Finska postaje prva zemlja koja će ukinuti sve školske predmete

...nego su odlučili provesti revoluciju svojeg…

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto djeca danas šute, sjede i plaše se lopte?

Zašto je važna dinamička akomodacija i…

Nadahnjujući citati o učiteljima

Nadahnjujući citati o učiteljima

Dan učitelja, koji slavimo 5. listopada,…