U prvom razredu tijekom obrade novih sadržaja volim prepričavati sličice iz života koje mnogi bolje i više pamte nego puko zbrajanje brojeva. Zato te sadržaje zovem „želim znati više“ – jer upravo to pružaju – nešto novo, njima zanimljivo i blisko.

NEKOLIKO PRIMJERA

Zašto ne prikazati i ne ispričati priču o tome kako nastaje kiša? Znam da to nije gradivo 1. razreda, ali me učenici to pitaju. Zanima ih. Pitaju i kamo sva ta voda ode, zašto nastaju poplave…

Kada počnemo razgovarati o onome što ih zanima, njihove su oči sve veće i veće. Čim dani postanu sunčani, oni gledaju u nebo i kažu: „Ovi oblaci ne donose kišu, učiteljice.“

Srijedom obično idemo u lokalni park. Kad je nastava popodne, učenici pozorno prate vremensku prognozu večer prije i prate kakvo će vrijeme biti idućega dana jer znaju da idemo do lokalnog parka te da im putem pričam svakakve priče, a cijelo nas vrijeme grije sunce.

Jako ih to veseli. Budući da istodobno uče, svaki dan raste njihovo opće znanje (koje se ne nalazi u knjigama).

Ove je godine proljeće malo zakasnilo i učenici su uzaludno u ožujku tražili proljetnice u svojem okolišu. Mnogo smo razgovarali o njima, rješavali zadatke u radnoj bilježnici, ali sve dok nisu ugledali prvu vrbu Ivu u našem razredu, nisu uočavali proljeće kao godišnje doba.

Tad su učenici počeli postavljati pitanja: „Zašto su nam žuti prsti? Što je to pelud i kome treba? Kako nastaje pelud? Gdje su pčelice?“ Istodobno je počelo i učenje. Naime, u trenutku kad imaju pitanja, kad im je nešto zanimljivo, znam da će sadržaj koji čuju od mene ostati dugo zapamćen.

Jedan od sadržaja koji je u potpunosti krivo obrađen i kojeg nema dovoljno u udžbenicima odnosi se na novac.

U trećem razredu trebali bismo s učenicima razgovarati o toj temi i obraditi je te im na neki lakši način objasniti decimalne brojeve.

Zašto?

Zato što cijene u našim trgovinama nisu okrugli iznosi (primjeri cijena: 2, 99 kn, 4, 99 kn itd.). Trebali bismo biti realni, trebali bismo osposobiti učenike da sami otiđu u trgovinu i da sami znaju izračunati ostatak, odnosno koliko im novca prodavač/prodavačica treba vratiti.

Usprkos mojoj želji, udžbenik je pun zadataka koji nemaju veze sa stvarnim životom (učenik je kupio 14 sladoleda, izračunaj koliko ih je platio ako svaki košta 8 kuna). Zar stvarno mislimo da će učenici povjerovati da je tko kupio 14 sladoleda?

Zbog toga ja radim drukčije. Obradim s učenicima kune i lipe, a zatim se u razredu igramo da smo u trgovini – na namirnice nalijepimo papiriće s cijenom i računamo. U računanju upotrebljavamo decimalne brojeve. Naravno, to nikad ne ispitujem i ne provjeravam, ali mnogi obožavaju takve sate i na kraju mi kažu: „Danas sam najviše naučio.“

Posjet stomatologa

Ove smo godine prije dolaska stomatologa pozorno proučavali sadržaje o karijesu: zašto se javlja, na koji način i kako ga spriječiti. Prije dolaska stomatologa bili su „napeti kao puške“ jer su što prije željeli pokazati i reći što sve znaju. Gospodin stomatolog bio je začuđen i jednostavno nije mogao vjerovati koliko informacija imaju i kako ih lijepo objašnjavaju.

Prije Uskrsa ponudila sam im rješavanje vježbenice u kojoj su bili sadržaji koje su mogli uvježbati tijekom proljetnih praznika. Vježbenicu možete vidjeti OVDJE.

Držim da bi tijekom sastavljanja novog nastavnog plana i programa trebalo odvojiti i sadržaje koje bismo zvali Želim znati više. Današnja djeca znaju jako puno, žele čuti zanimljive priče i žele nekome pokazati sve što znaju ili su naučili.

…………………….

Sandra VUK | OŠ Sveta Nedelja | https://sites.google.com/site/prvibsvetanedelja/  | UHURN Zvono

………..

Kolumna je utemeljena na osobnom iskustvu i gledištima kolumnista i ne mora izražavati mišljenja uredništva Školskog portala i Školske knjige.