Dinka JURIČIĆ, urednica za cjeloživotno obrazovanje u Školskoj knjizi i motivacijska govornica... Uživa u učenju koje nikad nije bilo tako lako i tako izazovno kao danas. Internet koristi kao svoju osobnu golemu knjižnicu u kojoj joj je sve dostupno. Društvene su mreže njezina Agora. Sve što nauči dijeli dalje. Čvrsto vjeruje da se znanje množi dijeljenjem.
RAĐAMO SE BLAGOSLOVLJENI MOGUĆNOSTIMA
Digitalna inteligencija
objavljeno: 6. veljače 2018.

No, otkako su psiholozi inteligencije i darovitosti proglasili tek urođenim potencijalima, ispada da svatko od nas mora preuzeti odgovornost za svoje potencijale i da smo sami krivi ako ih ne razvijamo.

Inteligencija je urođeni potencijal koji se učenjem može razviti u sposobnost brzog i uspješnog snalaženja u novim situacijama i okolnostima u kojima ne pomaže nagonsko razmišljanje, već se treba osloniti na pouke iz prethodnih iskustava. Testovima opće inteligencije (IQ) obično se verbalno ili neverbalno ispituju sposobnosti logičkoga razmišljanja i uočavanja neke pravilnosti ili zakonitosti te njezina primjena u uspješnom rješavanju problema.

Kad na nove načine rješavamo probleme i stvaramo nove vrijednosti unatoč tomu što nemamo prethodnih iskustava ni naučenih odgovora, koristimo posebnu vrstu inteligencije: kreativnost.

Harvardski psiholog Howard GARDNER 1983. knjigom Frames of Mind predstavio je svoju teoriju višestrukih inteligencija tvrdeći da je svaki čovjek inteligentan, ali na svoj način: netko možda nema visok IQ, ali ima nevjerojatan osjećaj za ritam, pokret, prirodu, druge ljude, sebe… Sve su to, kaže Gardner, darovi različitih inteligencija. Daniel GOLEMAN izdvojio je emocionalnu inteligenciju (EQ) smatrajući je najvažnijom, jer omogućuje da poznavajući svoje emocije i upravljajući njima donosimo dobre životne i poslovne odluke. Danah ZOHAR, pak, najvažnijom inteligencijom smatra duhovnu (SQ), jer samo nađemo li smisao u sebi možemo pronaći i živjeti slobodu, mir, zadovoljstvo, ljubav…

Započeli smo tek osamnaestu godinu u ovome stoljeću, a već su popisu inteligencija koje neizostavno moramo razviti kako bismo preživjeli u suvremenome svijetu pridodane dvije nove: inteligencija učenja i digitalna inteligencija.

Nerazvijena inteligencija učenja onemogućava samostalno cjeloživotno učenje, a nerazvijena digitalna inteligencija ne samo da nas čini nepodobnima za današnje tržište rada, nego nas može uvaliti u opasno ozbiljne osobne i poslovne probleme, sniziti nam ili uništiti kvalitetu života i zdravlja… Digitalnu inteligenciju treba steći učenjem.

Marc PRENSKI je svojevremeno 1980. (kao godinu rođenja) postavio za razdjelnicu između svijeta digitalnih urođenika i svijeta digitalnih pridošlica. Dovoljno je biti rođen nakon 1980. da bi netko bio digitalni urođenik, ali biti digitalni urođenik ne znači istodobno biti i digitalno inteligentan.

Svjetski ekonomski forum digitalnom inteligencijom označava skup društvenih, emocionalnih i kognitivnih sposobnosti koje omogućuju pojedincima da se suoče s izazovima i prilagode zahtjevima digitalnog života. Razvoj digitalne inteligencije kreće od razine digitalne upućenosti, pa se preko razine digitalne kreativnosti diže do posljednje: razine digitalne poduzetnosti. 

 

Na sljedećoj je slici osam vještina digitalne inteligencije koje svatko prvo treba preispitati kod sebe, pa raditi na njima koliko je potrebno da bi kompetentno mogao stati pred svoje učenike (i svoju djecu) želi li im pomoći da razviju svoju digitalnu inteligenciju.  

 

Evo i objašnjenja kojima je Svjetski ekonomski forum popratio natuknice sa slike:

  1.  DIGITALNI IDENTITET: sposobnost stvaranja i upravljanja vlastitim online identitetom i ugledom. Uključuje svijest o nečijoj online osobi te upravljanje kratkoročnim i dugoročnim utjecajem svoje online prisutnosti.
  2. DIGITALNA UPORABA: vještina korištenja digitalnih uređaja i medija te upravljanje vremenom provedenom pred ekranima, tj. zdrava ravnoteža između života na mreži i izvan nje.
  3. DIGITALNA SIGURNOST: sposobnost upravljanja rizicima na mreži: prepoznavanje internetskoga zlostavljanja i problematičnih sadržaja (radikalnih, manipulatorskih, nasilnih, opscenih…) te izbjegavanje i ograničavanje tih rizika.
  4. DIGITALNA ZAŠTITA PODATAKA: sposobnost otkrivanja internetskih prijetnji (hakiranja, prijevara, zlonamjernih programa), razumijevanje najbolje prakse te uporaba odgovarajućih sigurnosnih alata za zaštitu podataka.
  5. DIGITALNA EMOCIONALNA INTELIGENCIJA: sposobnost empatije i izgradnje dobrih odnosa s drugima na mreži.
  6. DIGITALNA KOMUNIKACIJA: sposobnost komunikacije i suradnje s drugima pomoću digitalnih tehnologija i medija.
  7. DIGITALNA PISMENOST: sposobnost pronalaženja, vrednovanja, korištenja, dijeljenja i stvaranja sadržaja kao i sposobnosti računalnog razmišljanja.
  8. DIGITALNA PRAVA: Sposobnost razumijevanja i održavanja osobnih i zakonskih prava, uključujući prava na privatnost, intelektualno vlasništvo, slobodu govora i zaštitu od govora mržnje.

Sami preispitujemo i gradimo svoje inteligencije… Ne postoji nijedan tečaj, nijedan učitelj, nijedna knjiga iz koje svi mogu naučiti ono što im treba. Učenje u 21. stoljeću počinje od toga da svatko sam spozna svoja trenutačna ograničenja pa svojevoljno odabere sadržaje koje treba naučiti i svojevoljno posegne za alatima kojima će prerastati sam sebe. Personaliziranje je danas zlatni imperativ i u učenju i poučavanju.

 

Piše: Dinka JURIČIĆ