Kad biste mu zbog toga uskratili peticu, vjerojatno bi vas razvlačili po novinama i tužili na sve strane, sve do dječje pravobraniteljice… Nekako u većini ljudi kao da prevladava logika da je važno što je rečeno, a nije bitno kako je to učinjeno. Zbog takve nas logike na sve strane i iz svih medija zlostavljaju loši govornici.

Rezultati  PISA testiranja objavljeni 2013. pokazali su da su naši učenici u čitalačkoj pismenosti statistički značajno niži od prosjeka OECD-a. Čak 18,6% hrvatskih učenika nalazi se ispod razine 2, koja se smatra osnovnom razinom znanja i sposobnosti u čitalačkoj pismenosti. S čitalačkom pismenošću, dakle, naši učenici ne stoje dobro.  A kako stoje s elokvencijom (engl. oracy), govorničkom pismenošću?

Elokvencija je, prema Hrvatskom leksikonu, umijeće prilagođivanja riječi predmetu o kojemu se raspravlja i učincima koji se žele postići; lijepo izlaganje i uvjeravanje riječima. Rezultat je dobrog obrazovanja i načitanosti.  

Upravo je elokvencija vještina koju poslodavci procjenjuju u prvom razgovoru s kandidatom za radno mjesto koje nude. Ona im je pokazatelj hoće li čovjek kojeg primaju u svoj tim svojim načinom razmišljanja i razgovaranja pridonositi rješavanju problema i uspješno prenositi svoje znanje drugima. Elokventna osoba, naime, ovladala je moćnim dijaloškim alatom zahvaljujući kojem ne mora  posezati za silom kao argumentom uvjeravanja ljudi oko sebe ni sukobima s drugima dokazivati da je u pravu.   

School 21 je cijenjena londonska javna škola koja je u suradnji s Cambridge University razvila program Voice 21, program koji na gradnji učeničke elokvencije temelji cijeli svoj kurikulum smatrajući, opravdano, elokvenciju ključnom komunikacijskom kompetencijom u 21. stoljeću. Cilj im je razviti govornički vješte mlade ljude koji će u svim mogućim situacijama znati samopouzdano  nastupiti, jasno, suvislo i uvjerljivo izraziti ono što žele, uspješno surađivati, rješavati probleme i izboriti se za ono što trebaju. Vidi video.

Krenuli su od toga da klasičnu nastavu obilježava pravilo da učenik govori samo kad ga učitelj što pita.  Izračunali su da na tako tradicionalno dizajniranome satu 90% vremena govori učitelj, a učenik prosječno ne izgovori više od 4 riječi. Jako premalo da bi razvijao svoje govorničke vještine, zar ne? Zato su poučavanje organizirali tako da – UČENICI govore, uče razgovarajući u parovima, većim skupinama, razgovarajući sa stručnjacima, raspravljajući za okruglim stolovima, debatirajući, javno nastupajući…

Vrlo je zanimljiv dio Voice 21 programa javni govor koji svaki učenik na kraju godine mora održati pred publikom u kojoj sjede i njihovi roditelji. Za učenike nižih razreda tema govora vezana je uz nešto do čega im je jako, strastveno stalo, a cilj je govora zainteresirati i druge za to. Stariji učenici biraju temu iz područja u kojima se smatraju stručnjacima, a cilj je njihova govora što točnije, jednostavnije i razumljivije objasniti to o čemu poučavaju. Najstarijima je tema govora vezana za politiku, a cilj njihova govora je uvjeriti slušatelje u ispravnost vlastitih stavova. Govore učenici moraju strukturirati prema Ignite modelu ( http://www.ignitetalks.io/ ) brzih prezentacija u kojima nema čitanja ni služenja podsjetnicima, trajanje govora ograničeno je na 5 minuta, a iza učenikovih leđa automatski se vrti 20 slajdova koji se smjenjuju svakih 15 sekundi.

Pri pripremanju govora učenici se moraju pridržavati zadanoga okvira elokvencije u kojemu su definirana četiri područja djelotvornoga komuniciranja: fizičko, kognitivno, lingvističko i emocionalno. Taj okvir elokvencije (Oracy Framework for Student Presentations) izgleda ovako:

Hrvatski se jezik posljednjih pedesetak godina u našim programima dijelio na sadržaje iz književnosti, jezika i izražavanja. Cilj nastave izražavanja bio je bogaćenje rječnika i kultiviranje govorenja, ali usmjerenje je išlo više ka govornome bontonu i funkcionalnim stilovima i uglavnom se u izražavanju kretalo od književnih predložaka.

Razmislite o načinu na koji svojim učenicima pomažete da razviju svoju govorničku pismenost… Kakve biste promjene možda mogli uvesti u dizajn svoga sata jezičnoga izražavanja da djelotvornije pridonesete učeničkoj elokventnosti? Prisjetite se: elokventnost se ne stječe slušanjem učitelja nego – vježbom.

Piše: Dinka JURIČIĆ