Dinka JURIČIĆ, urednica za cjeloživotno obrazovanje u Školskoj knjizi i motivacijska govornica... Uživa u učenju koje nikad nije bilo tako lako i tako izazovno kao danas. Internet koristi kao svoju osobnu golemu knjižnicu u kojoj joj je sve dostupno. Društvene su mreže njezina Agora. Sve što nauči dijeli dalje. Čvrsto vjeruje da se znanje množi dijeljenjem.
NAUČI ME KAKO DA IDEM SAM PA ME NEĆEŠ MORATI VODITI ZA RUKU
Neću priručnik, hoću peljar!
objavljeno: 14. prosinca 2018.

…savjeta za rukovanje nekim određenim proizvodom, npr. održavanjem usisivača. S priručnicima za učitelje i za učenike, međutim, sasvim je druga priča.

Priručnici za učitelje često su velika zbirka svega i svačega: od teorijskih objašnjenja koncepata i metoda transfera znanja te uporabe digitalne tehnologije i njezinih alata, upravljanja razredom, citiranih dijelova kurikuluma do copy-paste-fraza za opisivanje kompetencija, planiranje ciljeva, postignuća, ishoda poučavanja i učenja, gotovih godišnjih i mjesečnih planova, dnevnih priprava s gotovim planovima ploče za svaki sat, primjerima aktivnosti, zadataka i njihovih rješenja te (rjeđe) i kriterijima za ocjenjivanje… A tek priručnici za učenike? Katkad se priručnikom za učenike naziva nešto što nije udžbenik samo zato što nije dobilo odobrenje Ministarstva, katkad je naprosto riječ o repetitoriju za neki predmet, skripti za polaganje ispita, više ili manje opširnoj zbirci zadataka s koracima za rješavanje konkretnih problema i gotovim rješenjima…

Čvrsto vjerujem da učiteljima i učenicima ne trebaju priručnici, nego peljari!

Ne znate što je peljar? Peljar je, uz pomorsku kartu, osnovno navigacijsko pomagalo kojim se pomorac služi u pripremi plovidbe i za vrijeme plovidbe. U peljaru su navedene detaljne smjernice za izbor sigurnih ruta i naputci za sigurnu plovidbu određenim područjem. To znači da su navedeni podatci o objektima za orijentaciju, svjetionicima, obalnim i lučkim svjetlima, upozorenja o opasnostima za plovidbu (grebenima, pličinama, hridima, podrtinama), podatci potrebni za sigurnu plovidbu otvorenim morem te pristup i plovidbu konkretnim plovnim kanalima, uskim prolazima, tjesnacima, uvalama, sidrištima i zakloništima, područjima opasnim za plovidbu… Navedeni su i podatci za prilaženje, uplovljavanje, boravak i isplovljenje iz luke, obavljanje lučkih operacija i usluga u lukama, važne obavijesti i pomorsko-pravni propisi za luke i morska područja… Koristeći podatke iz peljara, svaki pomorac sam planira i izabire najpovoljniju plovnu rutu do određenog područja ili luke ovisno o građi i plovnim svojstvima svoga broda, veličini svog spremišta za gorivo, svojoj brodskoj kuhinji i budžetu predviđenom za avanturu putovanja…

O toj razlici govorim. Priručnik za učenike vodi učenika za ruku. Peljar mu daje sve potrebne podatke kako bi samostalno isplanirao plovidbu i krenuo u svoju avanturu.

Mene bi, da sam učenica, neopisivo nervirao i uvrijedio zadatak da kritički promislim o nekoj tvrdnji ili da istražim neku pojavu koristeći sve dostupne izvore, ako me nitko prije toga nije naučio kako se kritički promišlja i kako se istražuje koristeći sve dostupne izvore… Postala bih uistinu ljuta i frustrirana kad upravo o tim vještinama i načinima na koje treba dizajnirati svoje aktivnosti i pratiti svoje napredovanje ništa ne bih mogla pronaći u svom učeničkom priručniku. Upravo zato mislim da bi učenicima peljar bio korisniji. Evo kako zamišljam dio učeničkog peljara s naputcima za samostalno istraživanje iz raznih izvora!

SAMOSTALNO ISTRAŽIVANJE POMOĆU STRUČNE LITERATURE, MREŽNIH STRANICA I RAZGOVORA SA STRUČNJACIMA

Kako provesti samostalno istraživanje pomoću stručne literature, uporabom mrežnih stranica i razgovora sa stručnjacima?

  • pročitaj enciklopedijski članak o zadanoj temi, a zatim pronađi što o tomu ima u tvome udžbeniku
  • iz tih tekstova izdvoji ključne riječi i pojmove, koncepte i probleme koji se odnose na temu koju istražuješ te od njih sastavi popis pomoću kojeg ćeš početi svoje istraživanje
  • pronađi što više tekstova o svakoj ključnoj riječi i pojmu s popisa, pročitaj ih, usporedi, izdvoji one najkorisnije te zapiši bilješke (Ako je potrebno, dodaj još ključnih riječi svome početnom popisu za istraživanje.)
  • uz svaku bilješku napiši izvore (digitalne ili tiskane) gdje si pronašao/pronašla podatke (Pripazi da izvori tekstova s interneta budu pouzdani, tj. da ih vadiš sa stručnih i ažuriranih stranica.)

  

  • uz svaku sliku ili videozapis koji skidaš s interneta također označi adresu s koje je preuzeta i datum preuzimanja (Najjednostavnije je da slike i videopriloge pri spremanju imenuješ ključnom riječju i brojem, a da u posebnom word-dokumentu uz svaku tu ključnu riječ i broj odmah upišeš adresu izvora odakle je preuzeto i datum preuzimanja.)
  • sastavi popis imena stručnjaka s kojima bi mogao/mogla razgovarati da prikupiš dodatne podatke za svoje istraživanje. Obrati im se kratkim pismom u kojem objašnjavaš što te zanima i zašto te ih zamoli da ti odgovore pismeno ili ti predlože termin za sastanak. Za sastanak se trebaš dobro pripremiti: razmisliti i unaprijed sastaviti pitanja o svemu što te zanima. Osobu s kojom razgovaraš unaprijed treba pitati dopušta li da razgovor snimaš diktafonom kako bi bio/bila sigurna da ćeš sve točno zapamtiti. Ako želiš fotografiju osobe s kojom razgovaraš pitaj je želi li radije odabrati neku svoju već snimljenu fotografiju ili dopušta da je ti snimiš. Ako dijelove tog razgovora namjeravaš javno objaviti, obećaj sugovorniku da ćeš mu prije toga poslati svoj tekst na autorizaciju – tj. omogućiti mu da ga pročita i unese ispravke ili dopune. Ne zaboravi navesti točno ime osobe s kojom si razgovarao/razgovarala i njegovu stručnost ili radno mjesto.
  • razvrstaj prikupljene bilješke, slike i videomaterijale po kriterijima koje sam/sama odabereš te ih spremi tako da kasnije lako možeš pronaći što ti treba i iskoristiti u radu i njegovoj kasnijoj prezentaciji.

Tablica za samoprocjenu samostalnog istraživanja pomoću stručne literature, mrežnih stranica i razgovora sa stručnjacima:

 

Najvažniju lekciju o motiviranju učenika nisam naučila ni iz kakvog priručnika, naučila sam je od svoje djece. U početku sam im išla na živce misleći da im svaki put moram kvocati kako da nešto naprave. Jednoga su dana svih četvero stali preda me i rekli: „Majko, ne moraš govoriti kako da nešto napravimo, reci nam samo što točno očekuješ na kraju i kako to treba izgledati.” Doista! Kad ih naučiš upravljati brodom i koristiti se navigacijskim kartama i peljarom, zaljube se u putovanja i plove sigurno bez obzira na to koliko majušan brod u tom trenutku imali i koliko je udaljeno odredište kojemu su se uputili.